Makroekonomski indikatori za 2020. godinu pokazuju kako je pandemija COVID-19 ostavila značajne posljedice na ekonomiju BiH. Zabilježeni ekonomski pad bit će veći nego što su ostvarene godišnje stope rasta od posljednje ekonomske krize 2008., navodi se u redovitom ekonomskom izvješću Zaklade “Friedrich Naumann”, čiji su autori Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović. Cilj izvješća je dokumentirati ekonomsku stvarnost BiH te na osnovi toga izvući određene dubinske zaključke i preporuke u cilju unaprjeđenja domaćih ekonomskih prilika, piše Večernji list BiH.
Ekonomski pad
Zabilježeni ekonomski pad u BiH bit će veći nego što su ostvarene godišnje stope rasta od dolaska posljednje ekonomske krize 2008., navodi se u izvješću. Prema obujmu vanjskotrgovinske razmjene, BiH se vratila na razinu 2017. godine, prije svega zbog velikog pada uvoza, što je prouzročeno padom potrošnje stanovništva, ali i padom izvoza. Nakon duljeg razdoblja industrijska proizvodnja je početkom 2021. zabilježila mjesečni rast, u najvećoj mjeri zbog veće proizvodnje električne energije, te se treba nadati kako će se pozitivni trendovi nastaviti i tijekom godine. Iako je zabilježeno opće smanjenje cijena, što je rezultat nastavka trajanja potrošačkoga pesimizma, navode autori, pojedine stavke, poput osnovnih životnih namirnica, bilježile su rast, što je dovelo u teži položaj pojedine kategorije stanovništva poput umirovljenika kojima mirovine neće biti povećane tijekom 2021. Njihov broj tijekom 2020. značajno je povećan, što je dovelo do dodatnog pritiska na proračune obaju entiteta. Kretanja broja umirovljenika u sljedećem razdoblju najviše ovise o trajanju pandemije i početku procesa cijepljenja, što determinira smrtnost tog dijela populacije.
Brojni problemi
Prvo tromjesečje 2021. bilo je posebno izazovno za bh. ekonomiju, smatraju autori. Pandemija COVID-19 prouzročila je brojne probleme - veći broj nezaposlenih osoba, rast cijena, proračunsku nestabilnost te, posljedično, naglašavanje političkih, socijalnih i osobito zdravstvenih kriza. Većina vlada u BiH već je anticipirala navedeno, predlažući i usvajajući znatno manje proračune u odnosu na prijedloge iz 2019. odnosno s početka 2020. Osnovni izazovi domaće ekonomije koji su proistekli iz prvog tromjesečja odnose se na treći val pandemije i njegove posljedice na domaću ekonomiju, kakve su izostanak cjepiva, kao i parcijalna zatvaranja ekonomije (lockdown), poput onih u Sarajevskoj županiji. Vlade, navodi se u izvješću, nemaju inovativna ekonomska rješenja niti planiraju svoje poteze u tom smjeru. Ono što je posebno izazovno su negativni ekonomski trendovi, osobito u zemljama EU-a. Ti trendovi imat će iznimne posljedice na ekonomiju BiH, što vjerojatno opravdava postojeću procjenu od 2,8% rasta/oporavka u ovoj godini. Rezultati provedenoga istraživanja u okviru izvješća upućuju da gospodarski subjekti u BiH ukupnu poslovnu klimu percipiraju kao nepoticajnu, pri čemu ne vide da se ona nešto bitnije mijenja u posljednjih 5 godina.
