Blagdansko ozračje koje nas iz izloga i s polica trgovina mami već nakon Svih svetih, razlog je što svake godine, a posebice od pandemije koronavirusa, i svoje domove kitimo sve ranije. No onaj tko još nije našao svoje savršeno drvce, od danas ga osim u trgovačkim centrima i rasadnicima može potražiti na čak 133 prodajna mjesta i 48 lokacija u Zagrebu, od Jaruna do Dupca, ali i u drugim gradovima diljem Hrvatske, s obzirom na to da počinje i službena prodaja božićnih drvaca. Hrvati će, prema nekim procjenama, i ovoga Božića okititi oko 250 tisuća jela, smreka i drugih vrsta drvaca (ne računajući plastične) na kojima će trgovci i proizvođači obrnuti između 50 i 70 milijuna kuna.
A pitanja koja nas muče je bezbroj. Obična ili srebrna smreka, Pančićeva omorika, nordijska ili kavkaska jela, plastični, rezani ili živi bor, veći ili manji, skuplji ili jeftiniji... Osvješteniji pozivaju na kupnju umjetnih, plastičnih borova koji izgledaju sve realnije i skuplji su od prirodnih, a za cijenu i od nekoliko tisuća kuna mogu se naći i osnježene varijante, s ugrađenim led lampicama... Dobra je stvar da se mogu koristiti godinama, a loša da su velika opasnost od požara te da se još dulje razgrađuju i u pravilu se uvoze iz Kine, dok domaći proizvođači pozivaju na kupnju domaćih borova zbog kojih, kako tvrde, nitko ne siječe šume, već se, poput božićnih zvijezda, kaktusa i slično, uzgajaju u rasadnicima i na poljoprivrednim površinama. Jedino što, dodaju, njihova proizvodnja traje i 10 godina, a kad se uoči Božića posijeku ili izvade s korijenom, na njihovo se mjesto sade novi – i tako ukrug. K tome imaju i ekološku funkciju. Samo jedan hektar božićnih drvaca proizvodi kisika dovoljno za 18 ljudi i veže ozbiljnu količinu C02.
Željko Crnković, jedan od uzgajivača i vlasnik tvrtke Borovi Crnković, kaže kako je od pandemije pala prodaja borova tvrtkama, a povećala se prodaja kućanstvima, s obzirom na to da velik broj ljudi i dalje radi od doma. Mnogi su tako i prije službenog početka sezone prodaje pohrlili u njegov rasadnik u kojemu je i dalje najtraženija srednja srebrna smreka kao i prijašnjih godina, te manje količine običnih smreka te nordijskih koje su najskuplje, djeluju najotmjenije, pravilnije su i svježinu zadržavaju i mjesec i pol dana. Cijena običnih smreka je od 100 do 150 kuna, srebrne od 200 do 350, a nordijske od 250 do 400 kuna ovisno o visini (do 2,5 m).
U pravilu se svake godine zasadi 30% borova više, zbog gubitaka koji nastaju s vremenom. Neki se borovi osuše, neke oštete životinje, neke ukradu pa otprilike 30% borova ne preživi od sadnje do prodaje. Borovi se, ovisno o vrsti i visini koja se želi postići, uzgajaju 8 do 15 godina, najskuplji 12 do 15 godina - kaže Željko te dodaje kako se i 25% borova danas već prodaje u predsezoni, što je odlično. Tada, naime, nitko ne kupuje rezane borove. Kupuju se živi, odnosno sadnice u teglama, koje su samo 50-ak kuna skuplje od rezanih. U Borovima Crnković mogu ih i unajmiti, pa nakon blagdana vratiti kako bi se ponovno posadile. No naš sugovornik priznaje kako u tom slučaju nisu nužno jeftinije jer nema garancije da će ih građani vratiti. Nakon što ih raskite, mnogi ih ostave na balkonu za iduću sezonu ili pak posade na imanju ili oko vikendice.
Stručnjaci kažu kako jele znatno bolje zadržavaju iglice od smreke i znatno su mekanije. No problem je što su im grane savitljivije na vrhovima i ne mogu nositi teške ukrase. Stoga su posljednjih godina sve popularnije kavkavske jele, koje odlikuju sjajne tamnozelene, odozdo raščešljane iglice, dugoigličasta jela ugodnog mirisa te korejska i španjolska jela koje su zanimljive, ali i rijetke. U svakom slučaju, poželjno je da božićno drvce bude što savršenije i da potraje nekoliko tjedana. Valja obratiti pozornost na habitus, nosivost grana, boju iglica te debljinu debla kako se ne bi dogodilo da drvce ne stane u stalak, a nekoliko dana prije i posjetiti štand trgovca gdje ćemo ga kupiti i provjeriti jesu li drvca svježa. Domaći se borovi, naime, sijeku samo nekoliko dana prije ili tijekom prodaje. Uvozna pak imaju istu ili nešto nižu cijenu, pri čemu valja imati na umu da u dvorištima i livadama uvoznika i preprodavača koji čekaju natječaje za prodaju na gradskim punktovima stoje još od sredine studenoga, a u Hrvatsku su stigla zamrznuta, u hladnjačama. Stoga nije čudno što s njih, nakon što se unesu u topli dom, iglice učas otpadnu.
Prema podacima HGK, lani smo uvezli 1395 tona teških božićnih drvaca za oko 320.000 eura ili 2,4 milijuna kuna, od kojih najviše iz Danske te nešto iz Nizozemske i Češke. Izvezli smo svježih drvaca za samo 750 eura, i to u BiH. Kao ni živo drvce, ni posječeno ne voli visoke temperature prostora, zbog njih će još brže odbacivati iglice. Isto tako, prije odlaska na spavanje obvezno treba ugasiti lampice na stabalcima. Želite li da vaš bor dulje traje, možete ga postaviti u stalak s vodom. Dan prije nego ga okitite obvezno odrežite donja 2-3 centimetra debla jer se može dogoditi da zbog osušenog dijela ne može uzimati vodu.
