Bosna i Hercegovina nema uspostavljenu zakonsku regulativu u mnogim oblastima, pa tako ni u oblasti internetskog nasilja. Inače je internetski prostor slabo reguliran i predstavlja “sivu zonu” za razne aktivnosti koje bi, po logici stvari, trebale biti neprihvatljive u društvu, piše Večernji list BiH.
Problem društvenih mreža
Rascjepkanost zakonodavnog prostora i podjela nadležnosti rezultirali su time da u Republici Srpskoj već 12 godina postoji Zakon o internetskom nasilju, dok u drugom entitetu i na državnoj razini nema takvog ili sličnog propisa. Za razliku od BiH, susjedne države Hrvatska i Srbija na brojne zakonom regulirane načine štite svoje građane od tog tipa nasilja.
Cyber-nasilje je zlostavljanje na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje i igranje igrica. Riječ je o ponašanju s namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti.
Posljedice ovakvog djelovanja su više nego ozbiljne. U BiH, kao i okruženju, zabilježeni su slučajevi samoubojstava izravno izazvanih cyber-nasiljem. Psiholozi kažu kako se o tome, kada se dogode takvi tragični događaji, kratko govori i ne ulazi se u suštinu problema koji je neku osobu nagnao na samoubojstvo. Slično je i sa psihičkim problemima koje cyber-nasilje proizvodi, posebice kod ranjive mlade populacije.
Srbija i Hrvatska već odavno su postavile jasne propise u vezi s kažnjavanjem cyberbullyinga. U BiH, dakle, tek RS ima definiran zakon i strategiju. Kako kažu iz MUP-a Republike Srpske, bitna je edukacija građana te djece i mladih koji su najčešći korisnici društvenih mreža.
- Pokušavamo naučiti i naše najmlađe da takve radnje imaju posljedice na djecu, na njihove vršnjake, njihove prijatelje prije svega, ali isto tako, učimo ih o nekim drugim potencijalnim opasnostima, gdje bi oni mogli biti žrtva takozvanog predatora, ali i drugih osoba - kaže načelnica Odjela za odnose s javnošću MUP-a RS-a Mirna Miljanović.
Drugi prepoznali, BiH ne
Iz Inicijative mladih za ljudska prava kazali su kako održavaju projekte digitalne pismenosti te predlažu brojne inicijative kako bi bio donesen zakon na državnoj razni.
- Put kojim bi trebalo ići naše društvo, kada je riječ o reguliranju govora mržnje i cyber-nasilja, ima dva smjera - prvi smjer je dugoročniji i to je edukacija, formalna i neformalna, a drugi smjer je ta legislativa koja se treba urediti - mišljenja je projektni koordinator Inicijative mladih za ljudska prava u BiH Fuad Avdagić. Mostarska odvjetnica Nada Dalipagić uputila je Vijeću za tisak i online medije BiH prijedlog zakonskog rješenja za poboljšanje ponašanja na društvenim mrežama. Kao i u brojnim slučajevima do sada, uglavnom sve ostaje na inicijativi građana i udruga. Nevladine organizacije koje djeluju na području obaju bosanskohercegovačkih entiteta pružaju psihološku i pravnu potporu žrtvama, dok u Srbiji i Hrvatskoj počiniteljima cyber-nasilja prijete novčane i zatvorske kazne.
I u većini ostalih europskih zemalja država je već prepoznala značaj i opasnost koju predstavlja ovaj problem u suvremenom životu. •
