Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske raspisalo je natječaj za zakup čak 15 odmarališta na Jadranu koja su u bivšoj državi koristili radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a koja ni danas, nakon 27 godina od raspada Jugoslavije, nemaju riješene imovinsko-pravne odnose i u zemljišnim knjigama upisana su kao društveno vlasništvo i općenarodna imovina, piše Jutarnji list.
Riječ je većinom o bivšim radničkim odmaralištima u Gradcu, mjestu kod Makarske, gdje su nekadašnja ljetovališta bosansko-hercegovačkih poduzeća svih ovih godina prepuštena zubu vremena, propadaju i postaju opasna za mještane i turiste.
Ministarstvo državne imovine RH sada je odlučilo riješiti ovaj problem, a sve na temelju novog Zakona o upravljanju državnom imovinom. Prema članku 71. tog zakona, naime, “do sklapanja međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja, Ministarstvo je ovlašteno dati u višegodišnji zakup ili u neki drugi oblik raspolaganja do najviše 30 godina nekretnine koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske ili koje su upisane kao društveno vlasništvo ili općenarodna imovina s pravom korištenja subjekata koji u RH nemaju sjedište i pravnu osobnost i na koje se primjenjuje zabrana temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava pravnih osoba na teritoriju Hrvatske”.
Prema odredbi ovog zakona napravljen je i natječaj Ministarstva. Ugovori o zakupu s najpovoljnijim ponuđačima sklopit će se na 30 godina, objekti se moraju u roku od tri godine privesti turističko-ugostiteljskoj namjeni, a u tom razdoblju će se plaćati samo pola od iznosa godišnje zakupnine, a nakon toga puni iznos.
Zakupnik se odriče prava potraživati naknadu za uložena sredstva s bilo koje osnove, a u slučaju da se u tom razdoblju od 30 godina pravno utvrdi pravi vlasnik nekretnine, onda taj vlasnik postaje zakupodavac i zakupnina ide njemu.
Odmarališta poduzeća iz BiH
Na popisu u Gradcu su tako bivše odmaralište Trgovci, površine 1540 četvornih metara s početnom cijenom zakupa od 30.800 kuna, Vila Bosanka površine 1431 četvorni metar s godišnjom zakupninom od 28.620 kuna te Saobraćajci, površine veće od 3500 kvadrata i zakupninom od 71.340 kuna. Sve zgrade su prvi red do mora, a odmarališta su koristili radnici Željeznica Bosne i Hercegovine.
Samo 30 metara do mora nalazi se i bivše odmaralište Sindikata građevine BiH Građevinari površine 3793 četvorna metra s početnom zakupninom od 75.840 kuna, kao i odmaralište H2O te Mostarci.
Radnici Elektroprivrede BiH odmarali su se pak u Valteru Periću, a tu je i ekspres restoran Gradac u centru općine.
Na samo 20 metara od mora nalazi se i “Đuro Salaj”, hotel na pet etaža, u kojem su se odmarali radnici bosanskih rudnika, površine 6351 četvorni metar koji će se moći zakupiti po početnoj cijeni od 127.020 kuna, kao i HIT Podaca, zgrada od 1140 kvadrata šest metara od mora po 22.800 kuna. Odmarališta “Đuro Salaj i “Valter Perić” Agencija za privatizaciju FBiH godinama već pokušava prodati, iako nije utvrđeno vlasništvo. Vrijednost nekretnine “Đuro Salaj” procijenjena je na 4,2 milijuna eura, a odmarališta “Valter Perić” na iznos od više od milijun konvertibilnih maraka.
U Gradcu je i bivše odmaralište Robne kuće Beograd, površine 3292 četvorna metra koje ima početnu zakupninu od 65.840 kuna.
Odmarališta srpskih poduzeća
Srpska poduzeća i gradovi imali su odmarališta za radnike i u Slanom, Rabu, Biogradu na Moru i Igranima. Najskuplja zakupnina tako je određena za bivše odmaralište Partizan u centru Biograda, koje se prostire na 9314 četvornih metara, a godišnja početna zakupnina je 186.280 kuna.
Za bivše dječje odmaralište beogradske općine Vračar u Slanom, površine 6859 četvornih metara, zakupac će morati ponuditi minimalno 137.180 kuna, za Pionir Sombor u Rabu 55.300 kuna, a za Hotel Novi Sad u Igranima, koji se na 20 metara od mora prostire na površini od 4436 četvornih metara, 88.720 kuna.
Iako će ovaj natječaj sigurno izazvati pobunu u Bih i Srbiji, u Ministarstvu državne imovine RH poručuju kako je Hrvatska suverena država, te da je cijeli Zakon o upravljanju državnom imovinom koordiniran i s Državnim odvjetništvom.
- Rješavamo problem s kojim se nitko nije htio suočiti sve ove godine. Riječ je o objektima gdje nije utvrđen vlasnik, a u zemljišnim knjigama je to društvena imovina, a korisnici su bili iz BiH i Srbije. Susjedi su, za razliku od nas, prodavali našu imovinu, a mi je samo stavljamo u funkciju jer ta imovina ugrožava zdravlje i sigurnost naših ljudi i turista - kažu u Ministarstvu.
- Iznimno sam zadovoljan jer mislim da je to trenutačno jedino moguće rješenje. Iako stalno čujemo glasove iz BiH da im se otima imovina, svih ovih godina objekti su propadali i opasni su za stanovnike, ne samo zbog derutnosti, nego zato što su rasadnici bolesti - kaže SDP-ov načelnik, prenosi Slobodna Dalmacija.
