U rodilištima diljem Bosne i Hercegovine tijekom prvih šest mjeseci ove godine začuo se plač mnogo manje beba u odnosu na prošlu godinu. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 11.142 živorođene djece, što u odnosu na razdoblje od siječnja do lipnja 2023. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,7 posto ili 309 beba.
Odnosno, u istom razdoblju prošle godine u BiH je na svijet stigla 11.451 živorođena beba. Iz godine u godinu nastavlja se trend pada nataliteta, što je porazan podatak za demografsku sliku Bosne i Hercegovine. Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini rođeno 27.143 djece, u 2022. godini 26.687, a u 2023. rođeno je 26.451 dijete.
Pad nataliteta
BiH je jedna od deset zemalja koje će do 2050. godine imati najveće relativno smanjenje broja stanovnika. Prema projekcijama UN-a, BiH bi 2050. godine trebala imati 18,2 posto manje stanovnika. Među zemljama koje očekuje najveće relativno smanjenje broja stanovnika lošije od nas su Bugarska, Litva, Latvija, Ukrajina i Srbija. BiH spada u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama i procjene pokazuju da se zemlja suočava s dramatičnim padom stanovništva i ako se trenutačni trendovi nastave, za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od milijun i pol osoba, navodi se u analizi koju je objavio Populacijski fond UN-a (UNFPA).
Najveći porast stanovništva BiH zabilježen je 1962. s 1,97%, a najveći pad broja stanovništva bio je 1993. i iznosio je -3,65%. U istom razdoblju ukupna populacija svih zemalja diljem svijeta porasla je za 160,2%. Prosječna starost u BiH porasla je za 4,07 godina od 2012. do 2021., s 39,23 na 43,30 godina (srednja vrijednost). Broj stanovnika u BiH smanjio se za oko 42.300. Godine 2020. stopa smrtnosti je bila 14,1 na 1000 ljudi (47.400 umrlih), a stopa nataliteta 8,6 na 1000 ljudi (28.900 rođenih). Oko 23.800 stanovnika migriralo je u druge zemlje, piše World Data.
U proteklih 10 godina prosječan broj smrtnih slučajeva godišnje u BiH iznosio je 40.308. Broj rođenih iznosio je 31.108 godišnje. Nakon Drugog svjetskog rata u BiH nastupio je tzv. baby boom, gdje je broj novorođenih rastao i više od 110.000 beba godišnje (što je četiri puta više novorođenih nego danas), nakon čega je u konstantnom padu sve do 1991., kad je broj novorođenih iznosio oko 67.000 beba godišnje, što je za dva puta više nego 2018. Jasno je da će se ogromna razlika u broju starijih i novijih generacija u bliskoj budućnosti odraziti na depopulaciju stanovništva. Imajući u vidu da je u BiH 1997. rođeno 48.300 beba te da je 2018. na području čitave države rođeno 28.600 beba, može se zaključiti da je u danom razdoblju došlo do pada od 20.000 novorođenih godišnje ili 40%. Za BiH predviđaju da će se broj stanovnika smanjiti na 2,7 milijuna u 2050.
Stopa fertiliteta u BiH znatno je ispod stope zamjene stanovništva od 2,1 rođenja po ženi s 1,26 rođenja po ženi. Ukupna stopa fertiliteta (TFR) od 2,1 predstavlja plodnost na razini “zamjene”: prosječan broj djece po ženi potreban za svaku generaciju da se točno zamijeni stanovništvo bez potrebe za međunarodnom imigracijom. Vrijednost ispod 2,1 prouzročit će smanjenje domaće populacije. Koliko je stanje loše, govori i podatak da je u BiH 1991. rođeno 67.000 djece, a prošle godine 26.451.
Prazne škole
Učionice i škole u BiH sve su praznije. Broj učenika koji pohađaju osnovne škole iz godine u godinu je sve manji, zatvaraju se škole koje su ne tako davno imale stotine učenika. Podaci Agencije za statistiku pokazuju kako je u školskoj 2023./2024. godini u BiH u 1714 osnovnih škola upisano 256.385 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3952 učenika ili 1,5%. Udio učenica u ukupnom broju učenika upisanih u tekuću školsku godinu iznosi 48,6%.
Nadalje, u školskoj 2023./2024. godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.899 učenika, što je u odnosu na školsku 2022./2023. godinu manje za 1,3%. Isti podaci pokazuju kako je, od ukupnog broja učenika u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1), bilo 54,2% učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, odnosno ISCED 2) bilo 45,8% učenika. Samo je FBiH u posljednjih pet godina, odnosno od školske 2019./2020. do ove 2023./2024., izgubila 12.922 učenika u osnovnim školama. Navedeni podaci alarmiraju nadležne kako je krajnje vrijeme za usvajanje određenih mjera koje će zaustaviti demografski slom koji, očito, prijeti ovoj zemlji.•
