Dok veliki broj bh. građana nastoji po svaku cijenu otići iz zemlje i bolje sutra potražiti u nekoj od država Europske unije, za stotine stranaca Bosna i Hercegovina postaje obećana zemlja.

BiH postaje sve zanimljivije odredište strancima kojih iz godine u godinu sve više dolazi tu na privremeni rad. Uvozimo radnu snagu i iz susjednih i iz dalekih azijskih zemalja.

Odobrene kvote i nedostatak radnika

Nedostatak radne snage u BiH, uz usporedni relativno visok broj nezaposlenih prijavljenih na zavodima za zapošljavanje, postaje sve veći izazov za domaće gospodarstvo.

Kao odgovor na taj problem, tvrtke sve više koriste mobilnost djelatnika unutar svojih organizacija ili se okreću zapošljavanju radnika sa stranog tržišta.

BiH ima određene kvote za strane radnike, ali stručnjaci ističu kako bi prioritet trebao biti zadržavanje domaće radne snage.

Unatoč otporu prema stranim radnicima, zapošljavanje kvalificiranih osoba na točno definirane pozicije može doprinijeti održavanju gospodarske aktivnosti.

Suradnja s inozemnim stručnjacima

Radnici iz inozemstva, prije nego što dođu raditi u BiH, moraju dobiti radne dozvole i ispunjavati zadane kvote.

Iako se gospodarstvo BiH do sada oslanjalo na nisko profitabilne industrije, sve više tvrtki okreće se visokotehnološkim standardima, što otvara nove prilike za radnu snagu.

Domaće tvrtke već uspješno surađuju s inženjerima iz Indije i Turske te iz zapadnih zemalja, koji su pronašli priliku u bh. izvozno orijentiranim tvrtkama.

Kvalificirani radnici s modernim znanjima zahtijevaju bolje uvjete i plaće, što nameće potrebu za fiskalnim reformama usmjerenima na rasterećenje gospodarstva i privlačenje investitora.

Statistika o radnim dozvolama

U prvoj polovini 2024. godine izdano je 3230 radnih dozvola na razini države.

Najviše dozvola dobili su radnici iz Turske (572) i Nepala (465), objavila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Slijede Srbija (355), Indija (329), Bangladeš (246), Kina (168) i Hrvatska (101).

Najviše radnih dozvola izdano je u građevinarstvu (1071), uslužnim djelatnostima (401), trgovini (345), prerađivačkoj industriji (332) te hotelijerstvu i ugostiteljstvu (235).

Plaće u tim sektorima kreću se između 1400 i 1650 maraka.

Razlike u plaćama

Radnici iz Turske uglavnom rade kao građevinski radnici, gdje mogu zaraditi dvostruko više nego u matičnoj zemlji, gdje prosječna plaća iznosi 780 KM.

Turska se suočava s velikim problemima zbog visoke stope inflacije, koja je prošloga mjeseca iznosila čak 48%.

U još povoljnijoj poziciji su radnici iz Nepala, gdje prosječna plaća iznosi svega 400 KM, a samo 40% stanovništva je zaposleno.

Nepalski radnici u BiH mogu zaraditi četiri puta više nego u svojoj zemlji. Mnogi od njih mjesečno mogu poslati kući dvije nepalske plaće, nakon što odbiju troškove smještaja i hrane u BiH.

Teški uvjeti u Bangladešu i Indiji

Slična je situacija s radnicima iz Bangladeša, gdje je prosječna plaća oko 390 KM, dok se država suočava s neimaštinom i visokom inflacijom.

Iako je Indija u snažnom ekonomskom usponu, zbog brojnosti stanovništva mnogima nije lako pronaći posao. Prema podacima Ujedinjenih naroda, čak 21% stanovništva ili više od 250 milijuna Indijaca preživljava s manje od dva dolara dnevno.

Prosječna plaća u Indiji iznosi 670 KM, ali mnogi Indijci i dalje traže priliku u inozemstvu.

Radnici iz Srbije i Hrvatske

Radnici iz Srbije i Hrvatske nemaju toliko egzistencijalne motive. Njihove tvrtke otvaraju predstavništva i ispostave u BiH, gdje zapošljavaju svoje državljane.

Zadovoljstvo nepalskih radnika

Jedan od radnika iz Nepala, koji radi na građevini u BiH, izjavio je kako je zadovoljan uvjetima rada i smještaja.

„Trebalo mi je više od tri mjeseca da prikupim sve potrebne dokumente,“ rekao je. „Budući da Nepalci teško dobivaju vizu za europske zemlje, posao u BiH mi je omogućio da obitelji osiguram bolji život.“

Zarađuje 1800 KM, ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno, a većinu svoje plaće može poslati u Nepal, gdje mjesečne plaće iznose samo nekoliko stotina dolara.

Ovaj trend pokazuje kako BiH, unatoč vlastitim izazovima, postaje privlačno odredište za radnike iz zemalja s lošijim ekonomskim uvjetima.