Član skupine koju je policija u BiH uhitila u prosincu 2015. pod sumnjom da je pripremala teroristički napad na Silvestrovo u Sarajevu prošle godine dobio je od države novčanu odštetu s obzirom na to da je oslobođen optužbi, piše Večernji list BiH. Sud je Kemalu Muriću dodijelio 3400 KM za razdoblje koje je proveo u zatvoru dok je trajala istraga o njegovim mogućim vezama s terorističkim aktivnostima. Muriću su pripale još 1092 KM na ime troškova parničnoga postupka protiv BiH. On je od države tražio 60.000 KM tvrdeći kako mu je u zatvoru narušeno zdravlje.
Nove tužbe
Uz Murića, što se tiče nekada osumnjičenih u predmetu “Rez”, Sud BiH ranije je donio prvostupanjsku presudu kojom je odlučeno da se Edinu Tabakoviću isplatiti 2900 KM na ime nematerijalne štete, odnosno za svaki dan u pritvoru mu je dosuđeno 100 KM. Također, naloženo je da se Tabakoviću isplate i troškovi parničnoga postupka od 720 KM. Predmet “Rez” nije jedini zbog kojeg su isplaćivane odštete. Naime, Pravobraniteljstvo BiH do sada ima riješena 124 predmeta u kojima je osnova spora bila neosnovan pritvor. - Ukupna vrijednost ta 124 tužbena zahtjeva iznosila je 13,330.180 KM. Od tog broja, u 72 predmeta usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja, na osnovi čega im je isplaćeno 6,352.880 KM, dok su 52 zahteva odbijena - kazao je za EuroBlic pravobranitelj BiH Mariofil Ljubić. No, neosnovani pritvor koji su posljednjih godina određivali Sud i Tužiteljstvo BiH mogao bi porezne obveznike koštati još tri milijuna KM. Prema Ljubićevim riječima, trenutačno se vode još 32 predmeta po tužbama za neosnovano pritvaranje, čija je vrijednost 2,971.345 KM. Zbog neosnovanog određivanja pritvora prošloga su tjedna stigle još dvije nove tužbe. Mnogo je primjera i slučajeva u kojima, zbog nestručnosti Tužiteljstva i nepostojanja dokaza, porezni obveznici, nakon tužbi oštećenih zbog neosnovanog pritvora, moraju platiti stotine tisuća maraka.
Primijeniti druge mjere
Odvjetnik Milan Petković kazao je za EuroBlic kako prije određivanja pritvora sudac mora uzeti u obzir sve okolnosti zbog kojih se određuje pritvor. - Prvo se mora utvrditi postoji li osnova sumnje, a poslije i da postoje posebni pritvorski razlozi. To mogu biti opasnost od bijega, od ponavljanja kaznenoga djela, utjecaja na svjedoke i uništavanja dokaza. Najčešće se pritvor određuju po točki “g”, što znači da se za neko djelo može izreći kazna veća od 10 godina i da može izazvati uznemirenost javnosti - objasnio je Petković i dodao da se zadnji razlog prepušta na volju sucu i često se to zakonsko rješenje zloupotrebljava. - Pritvor je jedna od najtežih mjera i ona bi se trebala koristiti samo za osumnjičene za najteža kaznena djela - kazao je.•
