Senat Sveučilišta u Mostaru na jučer održanoj sjednici usvojio je nastavni plan i program studija komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, što znači da će studenti od 2016./2017. akademske godine moći upisati studij komparativne književnosti uz kombinaciju s nekim od postojećih 12 dvopredmetnih studija.
Unapređenje programa
Studij komparativne književnosti bavi se proučavanjem područja opće povijesti književnosti, teorije i metodologije proučavanja književnosti, poredbene povijesti hrvatske književnosti, teatrologije, filmologije, kao i onih područja kojima se sam program može unaprijediti.
Za izvođenje nastave Filozofski fakultet gotovo u potpunosti ima stalno zaposlen kadar uz iznimno angažiranje vanjskog kadra za teatrologiju i filmologiju. Studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta je specifičan i inovativan jer uz svjetske i hrvatske klasike, teži komparativnom istraživanju i njegovanju kulturne, povijesne i književne baštine BiH, kroz različite kolegije. Osim toga, na diplomskom studiju kolegiji koji se bave filmskim interpretacijama književnosti izvode se i na stranim jezicima (engleskom i njemačkom), pri čemu studenti imaju mogućnost izbora. Studij osigurava studentima i neke opće kompetencije, ponajprije iz informacijske pismenosti, prateći razvoj IT tehnologije i njezine uloge u suvremenom društvu i kulturi. Svrhovitost studija komparativne književnosti u visokom obrazovanju, kao i na tržištu rada, ogleda se, između ostalog, u njegovoj interdisciplinarnosti koja se realizira kroz područja koje studij proučava te samu dvopredmetnost studijskog programa.
Kombinacija i drugih studija
Naime, studij komparativne književnosti studira se samo u kombinaciji s drugim dvopredmetnim studijskim programima, što znači da se može kombinirati sa studijima stranih jezika, hrvatskog jezika, povijesti, povijesti umjetnosti, filozofije, informacijskih znanosti, knjižničarstva, novinarstva, i drugih, čime se u svakoj kombinaciji za studenta ostvaruje određena “apsolutna” ili “komparativna” prednost.
Za svaku pojedinu kombinaciju može se definirati niz prednosti zbog kojih se studenti mogu uključiti u razna područja rada, primjerice rad u izdavaštvu i knjižarstvu, medijima, državnoj upravi, javnim i privatnim ustanovama kulture, politike i kulturnog posredovanja, na poslovima propagande, marketinga te raznih slobodnih profesija (npr. publicisti, pisci, prevoditelji i sl.).
