Veća internacionalizacija Sveučilišta, otvaranje zajedničkih studija na engleskom jeziku, otvaranje interdisciplinarnih studija na svim ciklusima, mobilnost studenata i nastavnika samo su neke od aktivnosti na kojima se sustavno radi na Sveučilištu u Mostaru, ističe u intervjuu za Večernji list prorektorica za međunarodnu suradnju SUM-a prof. dr. sc. Sanja Bijakšić.
U kojim programima mobilnosti studenti i nastavnici SUM-a mogu sudjelovati?
- Mobilnost nastavnika i studenata na Sveučilištu u Mostaru prisutna je od programa CEEPUS, zatim od 2009. kroz program ERASMUS Mundus, a od 2014. trenutačni ERASMUS +, kao i druge oblike mobilnosti. Prvih godina zanimanje je bilo skoro nezamjetno. Međutim, zahvaljujući dugogodišnjem trudu osoblja Ureda za međunarodnu suradnju, ali i pozitivnim iskustvima sudionika razmjene, broj se povećava iz godine u godinu.
Kakvi su podaci glede mobilnosti?
- U razdoblju od listopada 2015. do konca rujna 2017. ostvarene su ukupno 83 mobilnosti za studente i 115 za nastavno osoblje kroz program ERASMUS +. Međutim, u razdoblju od listopada 2017. do 20. ožujka 2018. ostvarene su 54 studentske i 95 nastavnih mobilnosti, što je značajan iskorak. Naravno, ni ovim ne smijemo biti zadovoljni. Trudimo se povećati dolazne aktivnosti koje su trenutačno oko 30% od ukupnoga broja mobilnosti. Ako promatramo u postocima, ERASMUS + čini oko 85%, 10% je CEEPUS, a 5% se odnosi na druge programe ili na individualne oblike mobilnosti.
Na koje cikluse studiranja se navedena mobilnost odnosi - preddiplomski, diplomski, poslijediplomski?
- Za sve studijske cikluse. Prema podacima Ureda za međunarodnu suradnju, na odlazak u inozemstvo najčešće se odlučuju studenti diplomskog ciklusa ili završne godine prvog ciklusa. Razdoblje koje student provede u programu mobilnosti kroz ERASMUS + najčešće traje jedan semestar. Za to vrijeme student je obvezan slušati nastavu te polagati ispite. Osim navedenoga programa, studenti mogu i preko mreže CEEPUS sudjelovati u programu razmjene kroz tzv. short-time mobilnost koja traje minimalno mjesec dana.
Kakva je procedura za studenta koji se želi prijaviti na neki od programa?
- Uz pravila SUM-a, mora se pridržavati pravila programa Europske komisije preko kojih se eventualno odvija mobilnost. Uvjeti su najmanje dvije godine uspješnog studiranja preddiplomskog studija na našem Sveučilištu, znanje engleskog jezika, minimalno B1. Poznavanje jednog od međunarodnih jezika nije nužno za programe razmjene s Hrvatskom.
Tko raspisuje natječaj?
- Ured za međunarodnu suradnju, po primitku informacije o otvaranju natječaja za određeni program, objavljuje interni natječaj na Sveučilištu. Obično se u tom natječaju traži osnovna dokumentacija koja sadržava životopis, motivacijsko pismo, prijepis ocjena, certifikat o poznavanju stranog jezika i slično. Ključni dokument u tom natječaju trebao bi biti tzv. ugovor o učenju. Tim ugovorom student potvrđuje svoje pravo na ostvarenje međunarodne mobilnosti čiji će se rezultati, u smislu ostvarivanja ECTS bodova, priznati po povratku na SUM.
Što studenti dobivaju odlaskom na studij u neku drugu zemlju?
- Studenti mogu na inozemnim sveučilištima slušati i polagati odabrane kolegije, upoznaju nove načine studiranja, nove kulture i postaju dio međunarodne studentske zajednice. Naši studenti najčešće odabiru sveučilišta koja su u odnosu na naše veća, na kojima studira veliki broj studenata iz inozemstva i logičnom se nameće nužnost razvijanja različitih sposobnosti, od komunikacijskih, jezičnih, pa do unapređenja osobnih vještina.
A nastavnici?
- Razdoblje koje provedu u programu mobilnosti najčešće traje tjedan dana. Njihova obveza je održati određen fond sati nastave. Mogu sudjelovati i u znanstvenim istraživanjima. Rezultat obaju programa je usvajanje novih znanja, novih metoda transferiranja znanja studentima koja će im osigurati konkurentnost na tržištu rada. Često se i nakon završetka projekta nastavlja suradnja.
Kakve su povratne informacije studenata i nastavnika koji sudjeluju u programu mobilnosti?
- Iznimno pozitivne. Boravak na inozemnom sveučilištu predstavlja veliko iskustvo. Bez obzira na to je li riječ o studentima ili nastavnom osoblju, nakon povratka oni mogu komparirati način studiranja kod nas i u inozemstvu, kao i sve ostale parametre - opremljenost i radno vrijeme knjižnica, informatičku opremljenost kabineta, dostupnost suvremene literature…, ali i prenijeti pozitivna stečena znanja i iskustva u naš visokoobrazovni sustav.
Tko, kada je riječ o mobilnosti, zaokružuje financijsku konstrukciju?
- Financiranje se odvija preko programa Europske komisije, a mi ih realiziramo kroz interinstitucionalne ugovore s konkretnom visokoškolskom institucijom. Sredstva koja se dobiju namijenjena su za troškove smještaja, hrane i puta. Kada je riječ o mreži CEEPUS, financiranje se odvija preko Ministarstva civilnih poslova koje stipendije za dolazne studente i nastavnike usmjerava na Sveučilište, a ono na ustrojbene jedinice koje isplaćuje stipendije dolaznim studentima i nastavnicima.
Koliko se na SUM-u priznaju semestri ili predmeti slušani na drugim sveučilištima, a koji se odnose na programe razmjene?
- Jedan od većih problema za studente je priznavanje ostvarenih ECTS bodova ili položenih ispita. Bilo je i slučajeva kada studenti nisu bili zadovoljni ocjenom položenog kolegija na drugom sveučilištu.
Što u tom slučaju?
- Radi eliminiranja mogućih problema, izrađen je i usvojen pravilnik o mobilnosti kojim se reguliraju prava i obveze svih koji ulaze u sustav razmjene. Predstavnici svih naših ustrojbenih jedinica bili su uključeni u proces njegove izrade s Uredom za međunarodnu suradnju, Povjerenstvom za normativne akte i predstavnicima Studentskog zbora. Njegovim donošenjem zasigurno će se eliminirati određeni problemi. Naš savjet studentima je uvijek se konzultirati s osobama zaduženim za međunarodnu suradnju na matičnoj ustrojbenoj jedinici jer se tako ipak najveći broj mogućih nejasnoća eliminira. U pripremi je i vodič za dolaznu mobilnost na engleskom jeziku koji će sadržavati ne samo informacije o SUM-u već i osnovne informacije o našem gradu i regiji.
U koje zemlje studenti i nastavnici SUM-a mogu otići na razmjenu?
- U okviru programa ERASMUS + to su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka, Poljska, Francuska, Španjolska, Portugal, Belgija, Norveška, Nizozemska, a u posljednje vrijeme Latvija i Estonija. Mreža CEEPUS osigurava program razmjene sa zemljama središnje i jugoistočne Europe. Međutim, tu su i posebni programi koji našim studentima osiguravaju studiranje u Kini, Mađarskoj, Italiji... Ako želimo postati prepoznatljiv i poželjan partner, time se ne smijemo zadovoljiti. Naša želja je povezati se sa što većim brojem inozemnih sveučilišta, posebno onih za koja naše ustrojbene jedinice pokazuju zanimanje.
S kojim inozemnim sveučilištima SUM ima intenzivniju suradnju?
- Jedan od ciljeva menadžmenta SUM-a, a time i zadaća Ureda za međunarodnu suradnju je što veća uključenost Sveučilišta u međunarodni akademski prostor. To je dugotrajan proces koji iziskuje neprekidne aktivnosti. Imamo potpisane sporazume s oko 50 sveučilišta iz zemalja okruženja, Europe, ali i šire. Potpisani sporazumi moraju nas dovesti do konkretnih projekata, što do sada često nije bio slučaj. Suradnja u svim segmentima najjača je sa sveučilištima iz Hrvatske, ali i onima iz Austrije, Španjolske, Portugala, Belgije, Češke, Francuske i brojnim drugima.
Dokle se stiglo na SUM-u glede pokretanja studija na engleskom jeziku?
- Studiji na engleskom jeziku na izvjestan način postaju imperativ ako se želimo legitimirati kao moderno, suvremeno sveučilište. Naravno, za izvođenje nastave na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku morate imati ne samo kadar u odgovarajućim znanstveno-nastavnim zvanjima već i nastavnike koji mogu suvereno predavati i biti spremni za takav izazov. Uvođenje nastave na engleskom jeziku može biti zanimljivo i za naše studente, ali njegov poseban značaj je u privlačenju inozemnih studenata te jačanju prepoznatljivosti SUM-a u okruženju i međunarodnom akademskom prostoru.•
