Traži se mogućnost kako ipak obilazno spriječiti blokade SDA i njegovih satelita kako bi "minirali" Plan rasta, odnosno europski put zemlje, zbog čega se vladajući iz HDZ-a BiH, bloka "trojke" i SNSD-a sada nastoje okupiti i izaći iz blokade, piše Večernji list BiH. Prema upućenima, moguća su dva smjera djelovanja, a to je najprije da se zaobiđu sredine koje blokiraju europski put te da se trenutačno isključe iz raspodjele, što bi onda stvorilo dodatni pritisak na koaliciju SDFA da su oni oštetili te građane. Druga je pak mogućnost da se promijeni pravilnik o odlučivanju ovoga mehanizma koji je za Plan rasta ad hock donesen kako bi se pokušalo usuglasiti 113 reformi na kojima inzistira Europska komisija kako bi se počelo s isplatom tranši za Bosnu i Hercegovinu. A to bi se moglo napraviti tako da se promijeni kvalificirana većina koja je potrebna za donošenje odluka. A to bi se, primjerice, moglo napraviti tako da se ne moraju sve županije složiti upravo sa svim stavkama, nego da se smanji broj kvalificiranih županija ili drugih razina vlasti, entiteta ili pak države, do toga da se, kao u Mehanizmu koordinacije, sve razine vlasti smjeste tamo gdje im je mjesto. Odnosno za što su konkretno nadležne u skladu s ustavnom strukturom zemlje, za što bi onda i glasovale u ovome popisu reformi.
Sattler potiče na dogovor
Kako BiH nije dostavila odgovore na taj svojevrsni popis obveza i zadaća, Europska komisija je zaustavila isplatu prvoga dijela od 70 milijuna eura, što je, međutim, tek dio od 1,085 milijardi eura. U oproštajnoj poruci za BiH voditelj Izaslanstva Europske unije i posebni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler pozvao je na važnost sveukupnih reformi i korištenje prednosti približavanja i članstva u Europskoj uniji. Prema njegovim navodima, Bosna i Hercegovina je posljednjih godina napravila važne iskorake na europskom putu kandidacijskim statusom za članstvo i "zelenim svjetlom" za otvaranje pristupnih pregovora. Napredak je moguć uz političku volju, ali još je mnogo posla ostalo, smatra on. Dodao je kako se Europska unija dosljedno iskazala kao lojalan partner Bosni i Hercegovini i njezinim građanima, uključujući pružanje slične potpore i u ranijim krizama, poput spašavanja života tijekom pandemije COVID-19 i pomoći ugroženim obiteljima da se izbore s rastom cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obujmu. Važan dio integracijskog procesa za BiH jest i Plan rasta koji je zapravo financijski alat kako bi se institucije Bosne i Hercegovine, ali i gospodarstvo približili europskim standardima, ponajprije oko pitanja digitalne i zelene tranzicije. Nedostatak dogovora o Planu rasta u Bosni i Hercegovini uglavnom je rezultat političkih nesuglasica među ključnim liderima. Europska unija ranije je postavila određene zahtjeve koje BiH mora ispuniti kako bi dobila sredstva iz Plana rasta, ali politički lideri, kao što je poznato, nisu uspjeli postići konsenzus oko tih zahtjeva. Jedan od glavnih problema bilo je najprije odbijanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da prihvati određene točke u planu, uključujući imenovanje sudaca u Ustavni sud BiH i poštivanje odluka Suda. U međuvremenu su vlasti Republike Srpske pristale čak i na jedinstveni telefonski broj 112 za hitne slučajeve, no onda se pojavila destruktivna politika Stranke demokratske akcije koja je postala čak i veći problem jer je poziciju oporbe iskoristila da ruši sve projekte kojima se jača Bosna i Hercegovina, a u koju se uporno kunu. Ove političke nesuglasice rezultirale su time da BiH nije uspjela finalizirati tekst Reformske agende, što je bio preduvjet za ostvarenje prve tranše sredstava iz Plana rasta. Reformska agenda je sveobuhvatan plan reformi koji su vlasti Bosne i Hercegovine usvojile kako bi unaprijedile ekonomski i socijalni razvoj zemlje. Cilj je bio poboljšati poslovno okruženje, smanjiti nezaposlenost, unaprijediti javnu upravu i osigurati održivost javnih financija.
Strane investicije
Ta agenda uključuje mjere kao što su poboljšanje poslovnog okruženja, odnosno smanjenje birokratskih prepreka za poslovanje i privlačenje stranih investicija, kao što se konačno stvara, primjerice, mogućnosti otvaranja kompanije doslovno na jednom mjestu, a uskoro online u većem dijelu zemlje. Važna oblast s obzirom na neodrživost mirovinskog sustava je reforma tržišta rada, ponajprije povećanjem fleksibilnosti tržišta rada i smanjenjem nezaposlenosti. Reforma javne uprave jedna je od važnijih stavki i uključuje unaprjeđenje učinkovitosti i transparentnosti javne uprave. Fiskalna održivost je jedan od ciljeva, a ključno je smanjenje javnog duga i deficita kroz bolje upravljanje javnim financijama. Ove reforme su ključne za približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i ostvarivanje ekonomskog rasta. Međutim, političke nesuglasice često usporavaju, ali čak i onemogućavaju provedbu ovih mjera. Prema procjenama, dogovor oko Plana rasta teško će se moći postići do okončanja lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini zbog zagađenog političkog ozračja koje ponajprije stvaraju Stranka demokratske akcije i njezini sateliti, a onda i vlasti Republike Srpske koje su pak pritisnute rigidnim američkim sankcijama koje ozbiljno ljuljaju njihove financijske temelje.
jel' će biti ad hok prijedlog da županije sa hrvatskom većinom odlučuju da li je sve ok ili nije, ili će se suspendovati samo za nedelju dana postojeća, a opet ostaviti mogućnost blokade kao u slučaju južne konekcije. UGROŽENI jadnii HDZ koji je postigao da sa ovcama vlada kako hoće.