Da radno sposobni građani BiH nisu neradnici koji čekaju da im novac padne s neba, pokazalo se posljednjih godina sadnjom malinjaka i plantaža smilja, koji su doslovno preplavili dijelove BiH. Velika većina želi pokušati napraviti nešto s prvom pruženom prilikom, piše Večernji list BiH.
Problemi poljoprivrednika
Definitivno na ovim prostorima žive radišni ljudi koji svoju egzistenciju žele osigurati na najpošteniji mogući način - svojim radom.
Koliko je radnog i poduzetničkog elana, vidjelo se na podizanju bosanskih malinjaka ili hercegovačkih plantaža smilja kad su u te poslove bile uključene na tisuće ljudi željnih posla, ali i uspjeha. Međutim, i kod jednih i drugih ubrzo je došlo do razočaranja i očaja. Mnogi malinari prosvjedima su pokazali svoje nezadovoljstvo niskom cijenom otkupa, neki uništavaju i dio uroda malina, a slučaj malinara iz Krajine koji je spalio svoj malinjak od tri duluma nagovještava kako je sudbina te perspektivne poljoprivredne grane u BiH sve neizvjesnija. Otkupna cijena od 1,50 KM, tvrde malinari, ne može im pokriti ni troškove proizvodnje, a o zaradi da i ne govorimo. U sličnoj situaciji su i smiljari. Problem u vezi s otkupom smilja goruća je tema posljednjih mjeseci u Hercegovini. Niska otkupna cijena, pa čak i nemogućnost njegove prodaje, bacile su u očaj proizvođače. Zbog toga su neki najavili čupanje zasada plantaža smilja, a neki su to već i učinili. Međutim, nisu samo malinari i smiljari u problemu. S otkupom svoje kulture imaju problema i poljoprivrednici u Semberiji.
Ratari diljem RS-a privode kraju žetvu pšenice zadovoljni kvalitetom zrna i prinosima koji su iznad višegodišnjih prosjeka, ali ipak nemaju mnogo razloga za radost jer je za sada samo bijeljinski Žitopromet objavio otkupnu cijenu krušnog žita, dok ih ostali mlinari još drže u neizvjesnosti. Na području Semberije silosi su već puni, dok u Lijevče polju i Posavini padaju posljednji otkosi. Mnogi proizvođači većinu ovogodišnjeg uroda predali su u mlinove, ali za koliko će unovčiti uloženi trud, za sada ne znaju.
Dobar urod
Međutim, ne manjka ni onih koji će krušnim žitom nahraniti stoku jer ga ne žele dati u bescjenje. Jedan od njih je i Duško Banjac iz Lijevča polja. Ovogodišnjim prinosima itekako je zadovoljan jer je premašio republički prosjek, ali je ogorčen ponuđenom cijenom. - Godina nije izdala kad su u pitanju prinosi žita i moje parcele su dale od pet do šest tona po hektaru.
Sav urod sam uskladištio i iskoristit ću ga za prehranu stoke. Ne planiram prodati ni kilogram zbog niske cijene - rekao je Banjac za Glas Srpske. Cijena otkupa još nije poznata, a bijeljinski Žitopromet ponudio je od 0,30 do 0,32 KM po kg, ali trgovanja još nije bilo. Proizvođači se nadaju kako bi cijena mogla biti između 0,33 i 0,34 KM po kg, dok su troškovi proizvodnje oko 0,32 KM.•
