Zbog ratnog stanja u Ukrajini, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, velika je potražnja za ugljem iz Bosne i Hercegovine te bi u budućem razdoblju moglo doći i do povećanja cijena, i to zbog visokih cijena proizvodnje. Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, naveo je za "Nezavisne" da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.
"Početkom godine izvršili smo usklađivanje svojih cijena prema potražnji koju smo imali u tom razdoblju i povećali smo za 10 do 20 posto cijene u zavisnosti od kupaca i oni su to prihvatili, jer su svjesni da uglja nedostaje. Uglja je sve manje na tržištu Srbije i jako blizu smo tome da napravimo jedan veći ugovor sa "Elektroprivredom Srbije", naglasio je Salihović za Nezavisne. Prema njegovim riječima, rudnici su osjetili veliki teret poskupljenja. "Na mjesečnoj razini u odnosu na 2021. godinu imamo za milijun KM veće troškove zbog cijena nafte. Tada su troškovi bili milijun KM, a sada su 2,1 milijun KM.
Cijena struje je povećana 20 posto, eksploziva 50-60 posto, tako da u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje cijene uglja i to možda u idućih mjesec dana", istaknuo je Salihović. Zbog povećanje potražnje, u Lješljanima, kod Novog Grada, ruski investitori iz firme "Privredni preporod" iz Banja Luke planiraju pokrenuti proces otvaranja rudnika mrkog uglja i bentonita. Naime, oni su još prije 10 godina dobili koncesiju za korištenje ovih ruda do 2042. godine, ali tek sada počinju s aktivnostima.
Miroslav Drljača, načelnik općine Novi Grad, rekao je da bi potencijalno otvaranje rudnika u Lješljanima imalo veze s ratom u Ukrajini, koji je doveo do nedostatka uglja, te su investitori odlučili da krenu intenzivnije u eksploataciju uglja i bentonita na ovoj lokaciji. "Ovih dana čuo sam se s Draganom Borkovićem, direktorom 'Privrednog preporoda', te ćemo više informacija o rudniku u Lješljanima imati idući tjedan. U posljednje vrijeme u cijeloj BiH potražnja za ugljem je povećana", kazao je Drljača za Nezavisne.
Istaknuo je da se posebno razgovaralo o tome da ugalj iz Lješljana opskrbljuje određene industrijske kapacitete u Zvorniku. "Vjerujem da smo jako blizu dogovora za otvaranje samog rudnika kako bi to funkcioniralo u ekonomskom kapacitetu koji je zadovoljavajući", poručio je Drljača.
Ibrahim Husić, direktor "Cargo transa" iz Banovića, koji se bavi izvozom uglja, potvrdio je za "Nezavisne" da u posljednje vrijeme ima više upita za ugalj, a i da su povećane cijene. "Očekuju se i više cijene uglja zbog visokih cijena nafte, vjerojatno da će u travnju cijena uglja ići gore. Više ne sklapamo ugovore fiksno, već koliko poskupi nafta, toliko se poveća i ugovor", naveo je Husić. Dodao je da je potražnja za ugljem drastično povećana, i to od kraja prošle godine, te da nikako ne jenjava.
"Svi traže ugalj, a mi nemamo dovoljne količine da zadovoljimo sve potrebe", naglasio je Husić. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz BiH je izvezen mrki ugalj u vrijednosti od 6.356.995 KM. "Najviše je izvezeno u Srbiju i to za iznos od 6.232.426 KM, dok je još nešto izvezeno u Hrvatsku i Mađarsku", navodi se u ovim podacima. U istom razdoblju prošle godine je izvezeno mrkog uglja u iznosu od 4.240.994 KM, a također se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku. Cijene uglja u Europi su prešle 300 dolara po toni, nakon što je Europska komisija objavila zabranu uvoza ruskog uglja. Prema nekim istraživanjima, ruski ugalj je 2020. godine činio 54 posto ukupnog uvoza uglja Europske unije.
