Intervju: Iva Raguž

Čapljina je među prvima u BiH počela s uvođenjem demografskih mjera

02.10.2024.
u 11:48

Iva Raguž, kandidatkinja HDZ-a BiH za gradonačelnicu Čapljine, u razgovoru za Večernji ističe svoj ključni cilj, a to je nastaviti voditi grad upravo onim putem koji je trasirao HDZ BiH, što podrazumijeva nastavak započetih projekata, uz provođenje demografskih mjera.

Brojni infrastrukturni projekti, stanogradnja, iznimno učinkovite demografske mjere s posebnim fokusom na mlade obitelji, ali i potencijal koji će tek doći do izražaja u sinergiji s projektima prometnog povezivanja koji Čapljinu pozicioniraju na europsku mrežu koridora; mnogo je tema koje posljednjih mjeseci, ali i godina dolaze s juga Hercegovine. Iva Raguž, kandidatkinja HDZ-a BiH za gradonačelnicu Čapljine, u razgovoru za Večernji ističe svoj ključni cilj, a to je nastaviti voditi grad upravo onim putem koji je trasirao HDZ BiH, što podrazumijeva nastavak započetih projekata, uz provođenje demografskih mjera, piše Večernji list BiH.

Što vas je ponukalo da prihvatite kandidaturu za gradonačelnicu Čapljine te koje su ključne poruke i ciljevi iz vašeg izbornog programa?

- Radeći maksimalno fokusirano svoj posao u županijskoj Skupštini i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, slijedim politiku naše stranke. Jedna od politika jest i pomlađivanje dužnosnica i dužnosnika na svim razinama zakonodavne i izvršne vlasti. Kako je naš još uvijek aktualni gradonačelnik donio odluku da se ne želi više kandidirati, te uz podršku i središnjice stranke i Gradskog odbora HDZ-a BiH Čapljine, prihvatila sam biti kandidatkinja za gradonačelnicu Čapljine. Vjerujte da nije bilo lako donijeti takvu značajnu odluku. Uz podršku obitelji i u sinergiji i s mladim i starijim članovima stranke te svih onih koji vole Čapljinu i žele bolje sutra svima u našoj Čapljini, prihvatila sam biti kandidatkinja za gradonačelnicu Čapljine.

Kroz svoj dosadašnji politički rad jako dobro znam kolika je to odgovornost i što znači izaći na izbore, pobijediti i sutra biti na čelu jednog grada kao što je Čapljina. Međutim, ja sam borac i ja sam to prihvatila. Posebno me veseli činjenica da je na sjednici Gradskog odbora HDZ-a BiH Čapljina odluka o mojoj kandidaturi donesena jednoglasno. Kad sam vidjela sve te ljude, članove Gradskog odbora, predsjednike temeljnih ogranaka stranke, naše simpatizere, kao i sve s kojima sam razgovarala i poruke podrške koje sam od svih dobivala, uvjerili su me da sam donijela ispravnu odluku da idem u kandidaturu. Uvjerena sam da će na kraju sve biti dobro. Naravno, jako, jako svjesna svih poteškoća s kojima ću se u budućnosti susresti, ali spremna sam na to.

Ključna poruka i cilj, kao što naš slogan kaže, su “Ostajemo na pravom putu”. Dakle, nastavit ću voditi ovaj grad upravo onim putem koji je trasirao HDZ BiH, što podrazumijeva nastavak započetih projekata, provođenje demografskih mjera i svega onoga što Čapljinu čini ugodnim mjestom za život.

Grad Čapljina jedna je od lokalnih zajednica koje se mogu pohvaliti iznimno učinkovitim setom demografskih mjera, kao i onih koje su usmjerene prema jačanju lokalnog gospodarstva. Što možemo očekivati u razdoblju koje dolazi?

- Čapljina je među prvima u Bosni i Hercegovini počela s uvođenjem demografskih mjera u cilju pomaganja mladim obiteljima, a, naravno, i pokušajem zaustavljanja trenda iseljavanja s ovih naših prostora, svjesni da naše demografske mjere ne mogu u cijelosti zaustaviti proces iseljavanja, ali bez obzira na to, mi smo htjeli napraviti ono što kao Grad možemo. Prvi smo uveli besplatne udžbenike i među prvima smo uveli besplatan prijevoz za učenike.

Subvencioniramo nadarene studente, insuficijentna zanimanja, ali i one studente koji su socijalno ugroženi. Također, prvi smo, a mislim i jedini, koji sufinanciramo s 50% troškova mlade ljude koji upišu doktorski studij. Usvojili smo i mjeru jednokratne novčane naknade za novorođeno dijete u iznosu od 1000 KM. Vjerujem da bi sve lokalne zajednice, kao i svi mi, htjeli da tih mjera ima još. Međutim, moramo biti svjesni i toga da sve to košta. Već popularna i prepoznata mjera je subvencioniranje prve stambene nekretnine za mlade i mlade obitelji, koju smo ove godine povećali na 150 KM po četvornom metru. Natječaj je i dalje otvoren i jasno je da ću ovu mjeru nastaviti i u budućnosti.

Sve ove mjere su dobre, međutim, nisu dovoljne da bi se grad brzo razvijao, odnosno da ljudi ne bi odlazili. Zato je jasno da posebnu pozornost posvećujemo gospodarstvu, odnosno novim radnim mjestima. Svako novo radno mjesto nama je zlata vrijedno i zato smo kroz projekt privlačenja investicija i poboljšanja gospodarskog okružja na lokalnoj razini – LIFE značajno smanjili administrativne postupke i troškove. Napravili smo gospodarsku zonu u Zvirovićima, ona ima svu potrebnu infrastrukturu i na prvoj radnoj sjednici Gradskog vijeća izaći ću s prijedlogom da se smanji cijena četvornog metra u našim poslovnim zonama.

Svjedoci smo kako se Čapljina, kao i jug Hercegovine općenito, dodatno pozicionira i na europskoj karti prometnih koridora. Koliko sama ta činjenica otvara prostor za dodatno iskorištavanje potencijala za gospodarski rast?

- Čapljina je tako zemljopisno pozicionira da je uvijek bila na raskrižju putova, a to svjedoče i ostaci rimskih i turskih trgovačkih putova koji idu preko Čapljine. Rijetko ćete naći gradove na kojima se križaju dvije magistralne ceste. Nedavno smo imali prigodu otvoriti i poddionicu Zvirovići - Počitelj i tako je Čapljina, uz Sarajevo i Zenicu, postala grad koji ima dva ulaza, odnosno dva izlaza s autoceste. Naša gospodarska zona u Zvirovićima nalazi se svega nekoliko stotina metara od priključka na autocestu, na koridoru Vc, a naša buduća planirana gospodarska zona u Domanovićima bit će otprilike udaljena svega jedan kilometar. Ono što je svakako važno spomenuti, a tiče se ove cestovne infrastrukture, buduća je Jadransko-jonska autocesta koja je trenutačno u fazi projektiranja. Ne treba posebno isticati da je prometna komunikacija u današnjem svijetu iznimno važna i svakako da nam sve ovo što sam nabrojila daje brojne komparativne prednosti pred drugim lokalnim sredinama.

U kojoj je mjeri bitno nastaviti rad na infrastrukturnim projektima u gradu te koliko će oni voditi daljnjem podizanju životnog standarda?

- Naravno da svaka lokalna zajednica posebnu pozornost daje infrastrukturi jer kroz infrastrukturu podižemo kvalitetu življenja. U Čapljini su se napravili zbilja veliki infrastrukturni projekti. Samo ću spomenuti izgradnju vodoopskrbnog sustava Dubravske visoravni i ovaj zapadni krak vodoopskrbnog sustava koji ide od Čapljine preko Trebižata pa sve do Zavidovića. Završetkom tog sustava mi smo 98% svih kućanstava priključili na gradski vodovod. Međutim, ono što se u Čapljini radilo i što će se nastaviti i dalje raditi jest ono što stalno ističem, a to je da nam je čovjek na prvome mjestu. Jasno je da je jako važno ulagati i u lokalne ceste, bilo da se radi o onim makadamskim koje treba asfaltirati ili temeljito rekonstruirati postojeće asfaltirane ceste. Vjerujem da je mnogima poznato da se tijekom rata i neposredno nakon rata u Čapljini zaustavio velik broj prognanih Hrvata iz Bosne i sjeverne Hercegovine te je nastalo šest potpuno novih naselja. Mi smo doveli svu potrebnu infrastrukturu, počevši od širokih asfaltiranih ulica, preko gradskog vodovoda, struje, telefona, rasvjete, škola, dječjih igrališta, odnosno radimo sve ono što je jednom čovjeku u 21. stoljeću potrebno i to je kontinuiran posao. Tu vam nikad nema kraja i naravno da ćemo nastaviti i dalje u tom smjeru.

Infrastruktura su, naravno, i naše škole i naš Dom zdravlja. Napravili smo potpuno novu školu u Čeljevu, temeljito rekonstruirali tri škole - Vladimira Pavlovića, Srednju školu Čapljina te područnu školu u Domanovićima. Dakle, sve je to infrastruktura i sve je to u funkciji naših žitelja te ćemo i dalje nastaviti s razvojem infrastrukture.

Koliko je značajna suradnja s drugim lokalnim zajednicama, ali i višim razinama vlasti, a poglavito u projektima koji će u budućnosti imati i podršku europskih pretpristupnih sredstava?

Prije svega, kroz svoj politički rad kao zastupnica u županijskoj Skupštini i u Domu naroda Parlamenta Federacije redovito nazočim svečanim sjednicama u svim gradovima i općinama u Hercegovini, pa i u Bosni i Posavini, i zbilja je prelijepo slušati izvješća naših načelnika i gradonačelnika u kojima se navodi što se sve napravilo i vidim da se svuda dobro radi. Jasno da želimo imati dobre i korektne odnose i u gospodarskom, kulturnom, sportskom te svakom drugom pogledu, a prije svega sa svim našim susjedima. Ta je suradnja do sada bila odlična i sigurno će na toj razini i ostati.

Kao primjer dobre prakse navest ću projekt vodoopskrbnog sustava, gdje smo proširili i doveli vodovodnu mrežu do granica Stoca i Mostara i omogućili im da nastave graditi svoju vodovodnu mrežu. Naravno, uvjerena sam da će sutra Stolac ili Mostar biti nositelj nekog projekta koji će nama biti od velikog značaja. Moram istaknuti da je ovakva vrsta suradnje za mene iznimno važna. Isto toliko je važna i suradnja s višim razinama vlasti. Bez dobre i kontinuirane suradnje sa županijskom i federalnom vlasti jednostavno nije moguće kvalitetno iznijeti sve projekte. Nemamo toliko velike proračune da to sve možemo sami iznijeti, zato su nam financijske potpore viših razina vlasti važne. Ta suradnja je do sada bila dobra, nema nikakva razloga da tako ne bude i u budućnosti.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?