Nakon nekoliko godina nejasnoća, Porezna uprava FBiH konačno je pojasnila i odredila kako će svoje porezne dadžbine rješavati građani BiH koji ostvaruju prihode iz inozemstva putem PayPala ili nekih drugih servisa elektronskog plaćanja.
Na ove prihode plaća se porez na dohodak od 10 posto pri čemu se koriste obrasci AMS-1035 (Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inozemstva), kao i GPD-1051 (Godišnja prijava poreza na dohodak), piše Faktor.
Više informacija o samoj proceduri plaćanja nedavno je dala i sama Porezna uprava FBiH.
Najava PUFBiH o oporezivanju ove vrste prihoda stvorila je mnoga pitanja. O kojim iznosima se radi, hoće li biti kažnjavanja, kako je PUFBiH došao do podataka te kako će vršiti daljnje provjere samo su neka od pitanja.
Suljo Kasapović, pomoćnik direktora i rukovoditelj odjela za inspekcijski nadzor, obavještavanje i istrage PUFBiH kaže da je s ovom aktivnošću započeto prije oko pola godine kada je svim bankama na teritoriji FBiH upućen poziv da dostave podatke o bankovnim računima građana kojima je priliv novca iz inozemstva na godišnjoj razini bio iznad 10.000 KM.
- Banke s teritorija FBiH su nam dostavile te podatke za 2015, 2016. i 2017. godinu. Te podatke smo ubacili u Excel tabele i napravili popis od oko 840 građana koji ispunjavaju ove kriterije, iako naravno, daleko je veći broj onih koji imaju promet ispod 10.000 KM – pojašnjava Kasapović.
U slučaju 840 građana radi se o iznosu od 39 milijuna KM na što PUFBiH može automatski izračunati i iznos poreza. Međutim, poreznici nemaju podatke o vrstama uplata, odnosno jesu li one izvršene na osnovu ugovora o djelu, donacije ili neke druge vrste obligacijskih odnosa.
Objašnjavajući zašto se PUFBiH prvo opredijelio za kontrolu građana koji imaju prilive iz inozemstva na godišnjoj razini veće od 10.000 KM, Kasapović pojašnjava da se rukovodilo metodom značajnosti.
- U svakoj kontroli pravimo strategije rizika, i gdje idemo u kontrolu. U kontrolu idemo gdje je veći porezni obveznik jer ćemo tamo potencijalno pronaći više obveza. Mi smo uzeli kao kriterij prilive iz inozemstva veće od 10.000 KM i porez je npr. na taj iznos 1.000 KM. To ne podliježe kaznenoj odgovornosti, ali ako za godinu dobivaš više od 100.000 KM na osnovu čega je tvoj neplaćeni porez na dohodak veći od 10.000 KM, onda to već podliježe kaznenoj odgovornosti – kazao je Kasapović.
Navodi i da se nadaju da će se oko 70 posto građana samoinicijativno prijaviti i platiti porez jer su već ranije bili upiti prema Poreznoj upravi FBiH o oporezivanju ove vrste prihoda kada nije bilo jasnog odgovora.
- Onaj dođe pita u Bihaću, onaj pita u Neumu, i mi da bismo to sve uokvirili i postupili jednoobrazno, izdali smo priopćenje i upute da to riješimo. Mi i ne moramo ići u kontrolu svakog osobno već s mjesta možemo vidjeti sutra da je N. N. građanin podnio prijavu poreza, brišemo ga s liste i ne moramo ga pozivati poslije. Nakon npr. mjesec mi ćemo vidjeti tko nije prijavio porez, i tko ne bude mi ćemo po Zakonu o poreznoj prijavi tog poreznog obveznika pozvati, upoznati ga što treba uraditi, uputiti ga kako to uraditi. Ako ne uradi, onda imaju sankcije. Pozivam građane da bez ikakvih sankcija prijave svoje obveze i izbjegnu sankcije, zatezne kamate i slično – rekao je Kasapović.
Porezna uprava FBiH "muku muči" i s kroničnim nedostatkom zaposlenih, tvrde iz ove institucije. Ističu da bi im koristio dodatni broj zaposlenih koji bi između ostalog mogli pretraživati razne baze podataka i otkrivati "neplatiše" poreza.
- Također, struktura zaposlenih je takva da je prosjek starosti preko 53-54 godine, a da ne govorim o opremljenosti softverskoj i kadrovskoj kad je u pitanju informatika. Što je bolji i jači sustav, i što može imati više podataka, bit će bolji rezultati. Ne moramo ići u svaku kontrolu, već samo tamo gdje je porezni obveznik napravio puno pogreški – ističe Kasapović.
Stoga se Porezna uprava FBiH na razne kreativne načine snalazi u otkrivanju neprijavljenih prihoda i radnika. Pojašnjavaju i jedan od primjera kako su otkrili neprijavljene vozače vozila u transportnim tvrtkama. Naime, zbog nemogućnosti da inspektori provjere jesu li vozači u tvrtkama, koji su često na putovanju, prijavljeni, poslali su dopis policijskim upravama u FBiH da im se dostave podaci o imenu, JMBG i tvrtki u kojoj radi vozač kojeg je kontrolirala policija.
- Radnik N. N., poduzeće M. M., zatečen u kamionu, vozio tad i tad, JMBG taj i taj, i mi uđemo u sustav, provjerimo svaki navod policije i vidimo je li prijavljen. Ako je prijavljen, uredu, a ako nije prijavljen, pošaljemo inspektore da izvrše nadzor i da se taj čovjek prijavi. Po toj osnovi smo imali rast broja prijavljenih radnika, samo na ovom malom primjeru. Iz mjesta radimo kontrole i nastojimo surađivati s drugim organima da lakše i efikasnije naplatimo javne prihode. To se vidi i po našim rezultatima, ove godine su javni prihodi rasli za 6,5 posto, prošle godine 10 posto i to konstantno raste. To su samo neki pokazatelji načina na koji radimo. Sa ovim brojem ljudi teško je raditi ovo što radimo, to su nadljudski napori – kazao je Kasapović.
Pojašnjava i da je misija MMF-a pohvalila rad Porezne uprave FBiH, a da bi za efikasnije obavljanje dužnosti bilo potrebno između ostalog i izdvajanje ove institucije u poseban organ koji sada djeluje pri Ministarstvu financija FBiH.
