U okviru novog paketa financijske pomoći zemljama zapadnog Balkana Europska komisija odobrila je paket vrijedan 2,1 milijardu eura za ubrzanje europske perspektive regije, a među ostalim, više od pola milijarde maraka čine bespovratna sredstva, piše Večernji list BiH. Prilično je vidljivo da je više od polovine bespovratnih sredstava određeno za BiH, konkretno za četiri strateški značajna projekta u Federaciji BiH. S obzirom na to da među podržanim projektima bespovratnim sredstvima nema projekata u Republici Srpskoj, a uzimajuću u obzir tajming, nameće se zaključak kako je i to jedna od poruka politici vladajuće većine u Republici Srpskoj na čelu s Miloradom Dodikom koji je intenzivirao svoj verbalni sukob s predstavnicima međunarodne zajednice.
Politička kriza
Sve je kulminiralo donošenjem zakona u Narodnoj skupštini RS-a - jednog o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju RS-a i drugog koji se odnosi na ukidanje obveza objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS-a. Na takve odluke, kao kontinuitet poteza vlasti RS-a, zasigurno se ne gleda blagonaklono na Zapadu, pa tako ni u Europskoj uniji koja je svjesna kako su BiH, umjesto nove političke krize koja se upravo događa, potrebni stabilnost i akteri koji će usmjeriti zemlju prema integracijama. U novim geopolitičkim odnosima koji su nastupili nakon ruske agresije na Ukrajinu porasla je svijest u Bruxellesu o potrebi snažnijeg integrativnog procesa na jugoistoku Europe, a BiH, kao višenacionalna zemlja, ključ je stabilnosti cijele regije te zemlja koja mora što prije otvoriti proces pregovora s EU-om, istodobno se snažnije vežući uz EU i njegove vrijednosti. No, ponašanje vlasti u RS-u ne ide u tom smjeru, tako da je sasvim moguće da i kroz proces financiranja EU šalje poruku kako je potrebno da predstavnici RS-a sjednu za stol te pokušaju postići dogovor oko najvažnijih pitanja s predstavnicima drugih dvaju naroda. Svakako treba uputiti i na jasan stav EU koja je poručila kako zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS-a predstavljaju izravan napad na integritet Ustavnog suda BiH i na Ustav BiH. Europska unija pritom je izrazila žaljenje što je bilo neizbježno da visoki predstavnik djeluje kako bi te zakone stavio izvan snage. - EU snažno apelira na vlasti RS-a da prestanu s jednostranim potezima i umjesto toga da djeluju konstruktivno kako bi BiH mogla provesti reforme u korist svih građana, koristeći priliku koju nudi kandidacijski status - naglašeno iz Izaslanstva EU-a u BiH. Važnost projekata, a osobito činjenice da će dobiti značajna bespovratna sredstva, dovoljno govore sami za sebe te pokazuju kako je europski put, kao i inzistiranja ne europskim vrijednostima u svim segmentima života, od društvenog do političkog, nešto što se svakako cijeni te nešto što samo po sebi donosi brojne prednosti. Umjesto svrstavanja uz neke politike kojima nema mjesta u EU, zajednici suvremenih demokratskih društava koja teže pluralnosti, cijela BiH bi, neovisno o entitetu, trebala usmjeriti energiju na integrativne procese kojima će se približiti tekovinama Unije. Ta Europska unija to treba jasno naglasiti, da prepoznaje BiH kao multinacionalno društvo i državu u kojoj žive konstitutivni narodi, a dokaz je činjenica da je iste odrednice jasno naglasila u svojem Strateškom kompasu. Time treba odagnati bojazan kako bi integracija u EU donijela gubitak prava konstitutivnih naroda, dapače, oni će kroz približavanje EU imati jasnije definirane pozicije u okviru konsocijacijskog modela državnog uređenja kakvo je poznato i u nekim europskim primjerima.
Infrastruktura i pomoć
Integracije sa sobom podrazumijevaju sve češću i obilniju pomoć institucija EU-a, osobito kroz bespovratna sredstva, a od čega će koristi imati svi žitelji te gospodarstvo u cjelini. Europska komisija je, podsjećamo, objavila novi financijski paket za podršku financiranju 14 vodećih investicijskih projekata u oblasti prometa, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru na zapadnom Balkanu. Među njima su i četiri infrastrukturna projekta koja se realiziraju u Bosni i Hercegovini, a zemlja će dodatno ostvariti korist i od četiri regionalna projekta. Ukupna vrijednost 14 novih vodećih investicijskih projekata na zapadnom Balkanu je 2,1 milijardu eura. Taj iznos uključuje bespovratna sredstva EU-a u vrijednosti od 528 milijuna eura iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU-a i Norveške, zajmove međunarodnih financijskih institucija i doprinose samih zemalja zapadnog Balkana. Od ukupno 528 milijuna eura bespovratnih sredstava, koliko je EU dodijelio regiji, za BiH su namijenjena 303 milijuna eura za četiri značajna projekta koja će građanima pružiti konkretne koristi u smislu unaprjeđenja prometa, čiste energije i životne sredine. Ukupna investicija omogućena ovim grantovima s pozajmicama od međunarodnih financijskih institucija iznosi 788 milijuna eura. Riječ je o sljedeća četiri odobrena projekta: "Cestovni koridor Vc: Poddionica autoceste Ozimice - Poprikuše", "Cestovni koridor Vc: Dionica autoceste Mostar sjever - Mostar jug", "Projekt unaprjeđenja sustava vodoopskrbe u Sarajevu" te "Sanacija crpne hidroelektrane Čapljina". BiH će ostvariti dodatnu korist od četiriju vodećih regionalnih projekata ukupne vrijednosti 944 milijuna eura, od čega EU osigurava 142 milijuna eura u obliku bespovratnih sredstava: "Program sigurnog i održivog prometa (SSTP)", "GGF: Promoviranje zelenog kreditiranja na zapadnom Balkanu (II)", "Održiv pristup financijama za poduzetništvo - SAFE" te "Go Digital na zapadnom Balkanu". Od ovih projekata svakako će koristi imati i Republika Srpska.
