Prodavači, frizeri, kuhari, bravari, automehaničari - zanimanja su koja su u protekloj godini imala najveću priliku za zapošljavanje kada govorimo o kvalificiranoj i visoko kvalificiranoj radnoj snazi, dok je, gledajući visoko obrazovanje, najveći broj zaposlenih uključivao ekonomiste i pravnike, piše Večernji list BiH.
No, zanimljivost leži u činjenici da su upravo prodavači, frizeri, automehaničari, ekonomisti i pravnici i najbrojniji na zavodima za zapošljavanje.
Večernji list imao je uvid u pregled ponude i potražnje zanimanja u Bosni i Hercegovini na kraju 2023. godine koji je izradila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, a koji može biti svojevrsni odjek trenutačnih kretanja na tržištu rada, potreba za određenim zanimanjima, kao i prepoznavanja suficitarnih, odnosno onih zanimanja koja su i najbrojnija na zavodima i službama za zapošljavanje. Kada govorimo o pregledu najbrojnijih zanimanja u zapošljavanju, moguće je primijetiti određene sličnosti među županijama u Federaciji BiH, kao i na razini Republike Srpske. Primjerice, prva tri mjesta u zapošljavanju kadrova visoke stručne spreme u protekloj godini u Hercegovačko-neretvanskoj županiji drže pravnici, ekonomisti i profesori razredne nastave, dok su u Tuzlanskoj županiji ekonomisti na prvom mjestu, a slijede pravnici te profesori razredne nastave. U Zapadnohercegovačkoj županiji na prvom su mjestu magistri primarnog obrazovanja, a slijede magistri ekonomije i profesori razredne nastave. Kada govorimo o srednjem obrazovanju, u HNŽ-u su na prva tri mjesta po zapošljavanju ekonomski tehničari, maturanti gimnazije, kao i turistički animatori, dok su u TŽ-u to strojarski tehničari, medicinske sestre i maturanti gimnazije.
U kontekstu ZHŽ-a i srednje stručne spreme najviše zapošljavanja bilježimo kod maturanata gimnazije, ekonomskih tehničara i ekonomista, a u Sarajevskoj kod maturanata gimnazije te strojarskih i ekonomskih tehničara.
U konačnici, situacija kod kvalificirane i visokokvalificirane radne snage otkriva slične trendove diljem BiH. Tako su u HNŽ-u najbrojniji u zapošljavanju prodavači, kuhari i frizeri, u TŽ-u prodavači, automehaničari i frizeri, u ZHŽ-u prodavači, kuhari i frizeri, SŽ-u prodavači, vozači i frizeri, a u SBŽ-u prodavači, automehaničari i frizeri. Gotovo je identično u RS-u, gdje prva tri mjesta čine prodavači, bravari i automehaničari.
U pogledu suficitarnih zanimanja, analiza jasno upućuje na činjenicu da su u velikom broju slučajeva najbrojnija na zavodima upravo ona zanimanja koja su u najvećem broju slučajeva i pronalazila posao. Kada govorimo o visokom obrazovanju, u HNŽ-u su na zavodu najbrojniji ekonomisti, pravnici i profesori engleskog jezika, u SBŽ-u je identična situacija, u ZHŽ-u ekonomisti, pravnici i pedagozi, a u SŽ-u ekonomisti, pravnici i politolozi. U kontekstu RS-a bez posla je bilo najviše ekonomista, pravnika i inženjera poljoprivrede. Analiza najbrojnijih osoba na zavodima sa srednjom stručnom spremom pokazuje kako u HNŽ-u prva tri mjesta drže ekonomski tehničari, maturanti gimnazije i strojarski tehničari, u SBŽ-u ekonomski tehničari, maturanti gimnazije i medicinski tehničari, u ZHŽ-u ekonomisti, maturanti gimnazije i strojarski tehničari, a u SŽ-u maturanti gimnazije te ekonomski i strojarski tehničari. Kod kvalificiranih i visoko kvalificiranih radnika, u HNŽ-u su na zavodu najbrojniji prodavači, frizeri za žene i kuhari, u SBŽ-u prodavači, bravari i konfekcionari, u ZHŽ-u trgovci, frizeri i bravari, a u SŽ-u prodavači, frizeri i vozači. Na tržištu rada u RS-u najbrojniji na zavodu su prodavači, bravari i automehaničari
