Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila akcijski plan za provedbu Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH. Ovim planom precizirane su obveze koje se trebaju provesti kako bi se proveo zakon čija se primjena dugo očekuje, piše Večernji list BiH.
Međunarodna zajednica
Tako se ovaj dokument fokusira na osiguranje prostornih i drugih kapaciteta potrebnih za nesmetano funkcioniranje posebnih odjela Suda i Tužiteljstva, zatim na imenovanje i zapošljavanje nositelja pravosudnih dužnosti i drugog osoblja za rad u posebnim odjelima Vrhovnog suda FBiH i federalnog Tužiteljstva, kao i donošenje podzakonskih akata shodno Zakonu o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala. Vlada je imenovala tri međuresorne radne skupine koje će aktivno raditi na provedbi akcijskog plana. Jedan od njihovih zadataka je donošenje odluke o otvaranju namjenskog računa za potrebe financiranja projekta smještaja i stvaranja pretpostavki za neometano funkcioniranje posebnih odjela. Ideja je da nadležna federalna agencija provede postupke javne prodaje imovine proistekle iz kaznenog djela koja je trajno oduzeta pravomoćnim odlukama nadležnih sudova na osnovi Kaznenog zakona FBiH i Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine FBiH. Uplata novčanih sredstava od prodane imovine vršila bi se na posebni račun za potrebe financiranja projekta smještaja i stvaranja pretpostavki za neometano funkcioniranje posebnih odjela. Od provedbe Zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH mnogo se očekuje, a jasno je da je u fokusu zanimanja i međunarodne zajednice, posebice Europske unije i SAD-a. Primjena tog zakona već dugo je na čekanju i čini se kako se tek sada stvaraju tehnički, kadrovski i pravni preduvjeti za njegovu stvarnu provedbu. Dva posebna odjela - jedan unutar federalnog Tužiteljstva, a drugi unutar Vrhovnog suda Federacije BiH, predviđena Zakonom o suzbijanju korupcije mogla bi imati puno posla. Prvi odjel od spomenuta dva bio bi posebni odjel Tužiteljstva FBiH za suzbijanje korupcije u kojem bi bilo zaposleno 10 tužitelja i 25 službenika. Tužitelje bi trebalo imenovati Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH, a mnogi već sad ovo tijelo uspoređuju s hrvatskim Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, poznatijim kao USKOK. Njime bi rukovodio posebni zamjenik glavnog federalnog tužitelja. Drugo tijelo formirano ovim zakonom bio bi posebni odjel Vrhovnog suda FBiH za suzbijanje korupcije, organiziranog kriminala i međužupanijskog kriminala. Suce ovog odjela, kao i tužitelje, imenovao bi također VSTV, dok bi predsjednika odjela imenovao predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH.
Nedostatak stručnjaka
Ova dva odjela bavila bi se onim djelima korupcije koja ispunjavaju jedan od dvaju uvjeta, a to je da su počinitelji izabrani, tj. imenovani nositelji dužnosti u FBiH ili je imovinska korist odnosno šteta prouzročena kaznenim djelima veća od 100.000 KM. Ovlasti posebnog zamjenika glavnog federalnog tužitelja omogućavale bi mu da od policijskih tijela, Porezne uprave FBiH, Financijske policije te drugih tijela u Federaciji BiH može zatražiti pomoć stručnjaka za potrebe posebnog odjela Tužiteljstva. Time bi se, koristeći tumačenja financijskih forenzičara, kvaliteta dokaza i samih istražnih radnji poboljšala, a što je od presudnog značaja za snagu podignutih optužnica. Zbog nedostatka kvalitetnih financijskih stručnjaka u tužiteljstvima, u dosadašnjem istragama korištenje istražnih tehnika i kvalitete tumačenja financijskih dokumenata identificirani su kao najslabije karike u lancu formiranja optužnice protiv počinitelja visoke korupcije i organiziranog kriminala. Sigurno je da bi već sad ovi odjeli mogli preuzeti više stotina predmeta koji su trenutačno u županijskim tužiteljstvima. Uspostavljene radne skupine, prema akcijskom planu, imaju jasno definirane rokove u kojima trebaju predložiti odgovarajuća rješenja koja će konačno omogućiti početak primjene vrlo važnog antikorupcijskog zakona u Federaciji BiH. •
