Iako su primarni komunikacijski alati za čestitanje Božića i drugih blagdana već neko vrijeme mrežne aplikacije poput WhatsAppa ili Vibera, ipak postoji respektabilan broj onih koji s poštovanjem gledaju na vrijeme u kojemu komunikacija nije bila toliko multimedijalna, ali je nosila određeni šarm te upravo u SMS-u vide najprikladniji način čestitanja Božića, piše Večernji list BiH.
Dokaz tomu su i podaci koji otkrivaju kako je za vrijeme ovoga Božića poslan veliki broj SMS poruka. Kada je riječ o HT Eronetu, ove je godine za Božić, potvrđeno nam je, broj poslanih SMS-ova iznosio 752.543, a broj primljenih 1,361.811. Tomu treba dodati i druge mreže, ali i druge komunikacijske alate i aplikacije poput već spomenutih Vibera i WhatsAppa, čime broj poslanih poruka zasigurno premašuje deset milijuna.
Način čestitanja Božića i ostalih blagdana u proteklih se nekoliko godina promijenio, pa se tako, umjesto tekstualnoga sadržaja koji pružaju SMS poruke ili pak klasičnih čestitki, sve više primjenjuje multimedijalni model u kojemu dolazi do objedinjavanja zvuka, teksta i slike, počevši od različitih naljepnica, preko sličica i glasovnih poruka do videopoziva. Najveći broj poruka za Božić poslan je, okvirno gledajući, u razdoblju od početka 2000-ih, no, s većom dostupnošću interneta u kućanstvima diljem Bosne i Hercegovine vidljivo je kako se šalje manji broj SMS poruka, a više poruka posredstvom neke od društvenih mreža. Primjerice, 2009. godine tijekom božićnih blagdana u Bosni i Hercegovini poslano je 13 milijuna SMS poruka. No, unatoč smanjenju, SMS je brojnim građanima ostao nezamjenjiv oblik čestitanja Božića, kao i drugih blagdana. Blagdani donose sa sobom i povećanu potrošnju iz kućnog proračuna na darove, kao i druge dodatne izdatke koji inače ne ulaze u mjesečnu košaricu, a pritom bi se prosjek, uzimajući u obzir podatke iz nekih drugih država, mogao postaviti na oko 100 konvertibilnih maraka.
S druge strane, blagdane, nažalost, karakterizira i jedna ne tako prihvatljiva pojava, a ona se manifestira u pretjeranom konzumiranju hrane i pića. Struka tako procjenjuje, a to su neka istraživanja i potvrdila, kako je prosječni prirast na tjelesnoj masi od 0,4 do 0,9 kg, a značajnije povećanje tjelesne mase bilježi se kod osoba koje su već prekomjerne tjelesne težine ili su pretile u odnosu na vitke osobe. Brojna dosadašnja znanstvena istraživanja pokazala su da je u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana zamijećen povećan broj srčanih udara. To se može objasniti i činjenicom da se upravo u tom razdoblju konzumira puno hrane, alkoholnih pića, a i ljudi se manje kreću. Stoga bi vrijeme blagdana, osim za druženje s najmilijima, svakako trebalo više iskoristiti za tjelesne aktivnosti, usporedno vodeći računa o unosu kalorija.
