BiH je prepoznatljiva po nezaposlenosti, ali joj nedostaje radnika, i to svih profila. Na objektima brojnih tvrtki, trgovina i kafića sve se češće mogu pročitati natpisi: "Tražimo radnika"; "Potreban radnik"; "Zapošljavamo"..., a zbog nemogućnosti pronalaska odgovarajućeg kadra, brojni su primorani trajno staviti ključ u bravu, piše Večernji list BiH.
Teško vrijeme
Direktor Zanatsko-poduzetničke komore RS-a Jovica Bratić za Glas Srpske rekao je kako ne pamte teže vrijeme. - Nisu više samo zanati deficitarni, nedostaje radnika svih profila. Nije mi jasno što se događa. Mnogi otvaraju prodavaonice uz zabludu da će naći radnike, a kada ih ne nađu, razočaraju se i zatvaraju. To je ozbiljan problem koji ćemo teško prevladati - rekao je Bratić. Naglasio je kako se i terase kafića zatvaraju jer jednostavno nema konobara, a da ne spominjemo kako nema zanatlija - od tesara, mesara, frizera, stolara, keramičara… - Moramo biti realni. Nema više radnika koji će raditi za 700 KM. To zaboravimo. Ovako ne ide. Konkretna rješenja trebamo pronaći što prije, a ne predlagati neka koja ne daju nikakve rezultate. Ne razgovara se dovoljno jer trenutačno tonemo sve dublje. Tapkamo u blatu iz kojeg treba izaći što prije - kazao je Bratić za Glas Srpske. Situacija s tržištem rada u Federaciji je loša, a tome u prilog govori činjenica da su poslodavci ove godine zatražili više od 10.000 radnih dozvola za strance. To je za Faktor izjavio direktor Udruge poslodavaca FBiH Mario Nenadić, ističući kako je najveći nedostatak radnika u oblasti drvne, metalske i kemijske industrije, ali i uslužnih djelatnosti te ugostiteljstva. Kaže kako nemaju informaciju koliko je radnih dozvola izdano, ali najviše radnika uvezeno je iz Indije, Bangladeša, Pakistana, a u posljednje vrijeme vlada i zanimanje za dolazak Nepalaca.
Ističe kako poslodavci u Federaciji BiH, kada razgovaraju s vlastima, kao glavni problem ističu nedostatak radne snage, što će u budućem razdoblju u značajnoj mjeri odrediti poslovanje i poslovnu zajednicu općenito u cijeloj BiH te da treba raditi na liberalizaciji tržišta rada.
- Činjenica je da nam je potreban određeni oblik liberalizacije tržišta rada i lakši uvoz radnika. Međutim, kada govorimo o liberalizaciji, ne pričamo nužno o liberalizaciji uvoza stranih radnika. Nužno je početi raditi na sustavnim rješenjima. Već je svima poznato da je BiH zemlja s najvećim opterećenjem cijene rada u Europi, ali i najvećim brojem nezaposlenih, a sve to otvorilo je ogromno "crno tržište" u BiH, gdje ogroman broj ljudi radi "na crno" - zaključio je Nenadić za Faktor.
Nezaposleni
Kako pokazuju posljednji podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje, u travnju 2023. godine na evidenciju nezaposlenih prijavile su se 12.643 osobe (među kojima 4525 po prestanku radnog odnosa), što je u usporedbi s prethodnim mjesecom manje za 1289, odnosno 9,25%. Posljednjeg dana u travnju na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registrirano 279.115 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 2956, odnosno 1,05%. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 165.677, odnosno 59,36%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 190.389 (68,21%) je stručnih, 88.726 (31,79%) je nestručnih osoba, a 83.243 (29,82%) su osobe koje prvi put traže zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 60.817 osoba u dobi između 15 i 29 godina. U istom mjesecu stranim državljanima odobreno je 187 radnih dozvola, stoji u podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje.
