Problem nedostatka radne snage u BiH postao je gorući. Radnika je sve manje jer brojni građani odlaze na Zapad. Ako se trend nastavi, radnika neće biti - ni za lijeka. Procjene su da u ovom trenutku Bosni i Hercegovini nedostaje nekoliko desetaka tisuća radnika različitih zanimanja. Poslodavci tvrde da BiH nedostaje 30 tisuća radnika - 20 tisuća u Federaciji BiH i 10 tisuća u Republici Srpskoj te da je ovogodišnja kvota od šest tisuća radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca nedovoljna.

Rigorozne procedure
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH, za BHRT je kazao kako su procedure tako striktne, rigorozne, toliko dugo traju, toliko su birokratizirane da treba gotovo godina dana ili deset mjeseci da dovedete nekog radnika, ako ga uopće dovedete. Prema njegovim riječima, u međuvremenu vrlo često ljudi odustanu ili domaće vlasti na bilo kojoj razini ne dopuste. Situaciju na tržištu rada prokomentirao je i Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, za isti medij. - Ako danas imamo situaciju da radnik napušta poduzeće i odlazi u Europsku uniju, to se može tretirati da je domaća ekonomija podržala stranu ekonomiju u jednom danu. Mi onda šest ili sedam mjeseci, ili dva ili tri mjeseca, čekamo kako bismo zamijenili tog radnika nekim radnikom iz inozemstva - kazao je za BHRT Aćić.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH istaknuli su da su uvjeti i procedure zapošljavanja stranaca propisani Zakonom o strancima na državnoj razini te entitetskim zakonima. Riječ je o kompleksnom pitanju jer su, osim nadležnih entitetskih i institucija Distrikta Brčko, u proces izdavanja radnih dozvola stranim radnicima uključeni Ministarstvo sigurnosti BiH i Služba za poslove sa strancima. Ekonomisti smatraju da domaća administracija na svim razinama uopće ne razumije trenutačnu ekonomsku situaciju te da, umjesto da se ide u smjeru skraćenja procedura ili čak ukidanja kvota radnih dozvola za strance, ona još jednom pokazuje da je ne zanimaju potrebe gospodarstvenika. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže kako birokracija nema sluha za stanje i potrebe u gospodarstvu, a zbog nebrige BiH je trenutačno predzadnja u Europi. - Samo je Albanija lošija od BiH - prokomentirao je za BHRT ekonomist Pavlović. Inače, u BiH je u prošloj godini izdano 2449 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, dok za ovu godinu kvota iznosi 6073 dozvole.

Velika nezaposlenost
Iako se stalno govori o uvozu radnika, zavodi za zapošljavanje bilježe tisuće nezaposlenih u svojim evidencijama. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj registriranih nezaposlenih osoba u lipnju u BiH iznosio je 325.568, a od toga 192.395 žena. Broj registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na svibanj 2024. godine povećao se za 0,3% (broj muškaraca se povećao za 0,4%, a broj žena se također povećao za 0,3%). U usporedbi s lipnjem 2023. godine broj registriranih nezaposlenih osoba se smanjio za 6,1% (broj muškaraca se smanjio za 7,5%, a broj žena se smanjio za 5,1%). Ako promatramo registrirane nezaposlene po kvalifikacijskoj strukturi, uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba s VKV i KV kvalifikacijom - 102.632, zatim slijede nekvalificirane osobe - 96.095 i osobe sa srednjom stručnom spremom, njih 91.720. Kao nezaposleni vodi se najmanji broj polukvalificiranih osoba (PK) - 4721, a slijede ih osobe višeg obrazovanja (VŠS) - 4930. Udio ženske populacije u registriranim nezaposlenima iznosi 59,1% ili u apsolutnom iznosu 192.395 osoba ženskoga spola. Kada govorimo o prosječnoj plaći u BiH, ona je u prvih šest mjeseci ove godine bila nešto viša u odnosu na lani.

Naime, od siječnja do lipnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH iznosila je 1359 KM, a za isto razdoblje 2023. godine iznosila je 1244 KM te je nominalno viša za 9,3 posto.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?