Gospodarstvo BiH je nasukani brod koji prvo treba osloboditi od nepotrebnog tereta, a onda nasuti gorivo i pokrenuti ga, smatraju ekonomski stručnjaci. Nimalo optimistično ne zvuče ni riječi direktora UNO Mire Džakule koji je kazao da se BiH bliži svom maksimumu u prikupljanju neizravnih poreza. To samo govori da BiH više neće imati prostora za bilo kakvo povećanje prihoda, a izlaz iz ekonomskih problema morat će potražiti ili u mjerama štednje ili investicijama, ili u reformama, posebno onim poreznim. Naime, pojedini ekonomisti smatraju da je jedan od načina izlaska bosanskohercegovačke ekonomije iz krize uvođenje porezne reforme, a to znači preusmjeravanje poreznih tereta s oporezivanja rada na oporezivanje imovine i potrošnje. BiH je zajedno s Moldavijom i Kosovom, a po nekim pokazateljima i s Makedonijom i Albanijom, članica druge balkanske lige, odnosno – postala je periferija periferije. A problem je u tome što se međunarodna trgovina s četiri petine obavlja u robama, a ona jedna petina su usluge. Ako se BiH deindustrijalizira, to znači da nema roba za međunarodnu trgovinu.
Neaktivno stanovništvo
Drugim riječima to bi značilo, ako želimo voziti auto, točiti gorivo, piti kavu, koristiti lijekove itd., moramo koristiti uvoznu robu, moramo imati i robu za izvoz. Ako se zemlja deindustrijalizira, dolazi se do toga da Bosna i Hercegovina sve lošije stoji u međunarodnim okvirima. Kao posljedicu imamo trenutačno veliku i masovnu nezaposlenost od koje je još gora masovna i rastuća neaktivnost. - Od tri zaposlene osobe, dvije rade u privatnom sektoru, a jedna osoba radi u javnom sektoru, a u zemljama s normalno funkcionirajućom tržišnom ekonomijom, od deset osoba, devet ih radi u privatnom sektoru, a jedna u javnom sektoru. Stoga se s pravom može zaključiti da u Bosni i Hercegovini, ustvari, djeluje dualni sustav: u javnom sektoru imamo prerani socijalizam, a u privatnom sektoru sirovi kapitalizam, tvrdi Domljan. Što se, pak, tiče neaktivnosti, koja je gora od nezaposlenosti, stanje je posve alarmantno. Od jedan i pol milijun, neaktivne su dvije trećine, dakle, milijun su žene, a od toga tri četvrtine s osnovnim obrazovanjem ili manje od osnovne škole. Jedan od mjera za izlazak iz ekonomske krize je uvođenje porezne reforme, a to znači preusmjeriti poreski teret s oporezivanja rada na oporezivanje imovine i potrošnje.
Porez na stanove, vikendice...
To drugim riječima znači da treba čak i povećati porez na dodanu vrijednost, ali istodobno uvesti dvije stope – jedna niža za hranu i lijekove, i ova druga, viša, koja bi bila na drugu robu. Osim toga, potrebno bi bilo uvesti i poreze na imovinu, dodatne namete na kubikažu automobila. Oporezivanje imovine trebalo bi se odnositi i na stanove, vikendice...
U tom kontekstu, iako se samo o tome šuška, kada je u pitanju imovina koja se odnosi na stanove, oporezivao bi se takozvani višak stambenog prostora. Primjerice, ako dvije osobe žive u stanu od 70 četvornih metara, 25 m2 po osobi, sve preko toga bi se trebalo oporezivati. Dakle, porez bi se plaćao na preostalih 20 četvornih metara stana. Ekonomisti smatraju kako je potrebno uvesti niz novih poreza koji bi osigurali dovoljnu veličinu poreznih prihoda, da bi proračuni mogli normalno funkcionirati.
