Pred sam kraj prošle godine potres kod Zenice prestravio je stanovnike BiH. Ozlijeđene su četiri osobe, od kojih su dvije zadržane u bolnici, a snaga potresa bila je 4,7 stupnjeva po Richteru, piše Večernji list BiH.
Nastala je i materijalna šteta, srušio se crijep s više kuća, pao je potporni zid, a došlo je i do klizišta. To je na našoj lokalnoj razini, a onda je na globalnoj svijet uzdrman novim jakim potresom, i to u Japanu. Potres je bio snage čak 7,6 stupnjeva po Richteru, deseci su stradalih.
Graditi kao da će biti potresa
- Spasioci se bore kako bi izvukli još preživjelih iz srušenih zgrada, no to im otežavaju teško oštećene i blokirane ceste - navodi se u izvješću u obalnom gradu Suzu, u kojem je uništeno najmanje tisuću kuća. Sada, da povučemo crtu i zapitamo se što bi se dogodilo kada bi BiH pogodio potres od 7,6 stupnjeva po Richteru ako je onaj od 4,7 stupnjeva napravio materijalnu štetu. Stručnjaci tvrde da objekti novije gradnje mogu izdržati udare i od 8 stupnjeva po Richteru, međutim, daj Bože da ikad spoznamo što se događa kada potres udari tom snagom. Japan je najbolji u svijetu po pitanju potresnog inženjerstva, a opet se teško bori protiv prirodne katastrofe. O tome je govorio profesor Mario Uroš.
- Japanci nadograđuju znanje u potresnom inženjerstvu i prenose na građane. Za razliku, recimo, od starih kultura na Mediteranu, pogotovo gdje je posebno izražena ta seizmička opasnost, gdje postoje stare zidane zgrade, stara gradnja unutar gradskih jezgri, gdje bi ovakvi potresi napravili priličnu štetu - objasnio je uvaženi stručnjak. O tome često govori i jedan od najboljih profesora zemljopisa, nagrađivan i u svijetu, Vedran Zubić.
- Tektonske procjene su da bi se mogao dogoditi potres do 7 stupnjeva po Richteru, ali to je samo predispozicija. Kad se priča o tektonski aktivnom prostoru, ljudi zaboravljaju da neki prostor može više stoljeća biti "miran" pa se probuditi. Kod nas se reljef još endogeno formira. Zbog podvlačenja planine nam rastu te ih zovemo mlade vjenačne. Dinaridi imaju smjer sjeverozapad - jugoistok te nam govore o smjeru kretanja subdukcije. Ali oni nisu nastajali u istom razdoblju. Unutarnji Dinaridi na sjeveru čine taj sjeverni pojas koji je odvojen crtom Kozara - Spreča. Ista je zona diskontinuiteta te je zbog toga iznimno labilna. Da je živ Mohorovičić, utvrdio bi da je tu plitka zona širenja trusa, tj. da su plitki hipocentri. Na toj crti su npr. Banja Luka, Teslić, Doboj, Tuzla. Tuzla ima i problem potencijalnih urvinskih trusova. Druga zona dislokacije je crta Grmeč - Zelengora. Tu se nalaze Livno i Mostar. Grmeč (grmi) i Treskavica (trese se) ne zovu se tako slučajno. Napomena je da su u posljednjih nekoliko mjeseci bili trusovi kod Mostara i baš u zoni Treskavice - objasnio je. I on je istaknuo važnost dobre gradnje.
- Moraju se "ispoštovati" svi znanstveni standardi i spoznaje. Samim tim i izbjegavati bilo kakvu djelatnost u labilnijim zonama. Osim tektonike, treba slušati i hidrologiju, klimatologiju, geologiju i tako dalje - kazao je uz ostalo. Kad su u pitanju BiH i Hrvatska, prekretnica u potresnoj gradnji bila je 1964. godina, nakon potresa u Skoplju koji se zbio 1963. godine.
Spremnost na katastrofu
Sve što se događa upozorenje je svima nama i moramo biti odgovorni prilikom rada na bilo kakvim građevinskim projektima. U RH postoji Hrvatski centar za potresno inženjerstvo i definitivno je, s obzirom na događaje posljednjih godina, kao takav i u BiH prijeko potreban.
