Federalni ministar trgovine Amir Hasičević u razgovoru za Večernji list podsjetio je kako je nedavno Radna skupina za izradu Zakona o zaštiti potrošača FBiH održala završni sastanak, naglasivši kao je to prvi put da Federacija dobiva Zakon o zaštiti potrošača. Podsjetio je kako postoji onaj na razini države iz 2003., ali koji ne udovoljava trenutačnim potrebama tržišta i zaštiti potrošača.
Moderno rješenje
Sada se, naglasio je, radi moderno i funkcionalno zakonsko rješenje koje će biti u skladu s europskim smjernicama, odnosno poglavljem 28., te će se u rješenje uvrstiti 10 najnovijih smjernica iz Europske unije vezano uz zaštitu potrošača. Tu je sve, naravno, prvenstveno fokusirano na zaštitu prava potrošača, a ono što je novina je uvođenje takozvanog alternativnog rješavanja sporova. Istodobno, postajemo i član međunarodne zajednice za zaštitu potrošača. Zakonski je predviđeno i rješavanje pitanja medijacije sporova. Često smo, podsjeća, svjedoci da danas na našem tržištu postoje potrošački sporovi koji se vrlo teško rješavaju i koji često završe sudskim epilogom, pa je to onda predugo i prekomplicirano ili najčešće jednostavno potrošači odustanu od svojih prava. S obzirom na te komplicirane procedure, ovaj zakon predviđa i lakše alternativno rješenje. Predviđa se, naravno, i formiranje medijacijske skupine u rješavanju tih sporova.
Ministar je podsjetio i kako je Zakon o unutarnjoj trgovini tretirao problematiku nepoštene trgovačke prakse, ali se sada donosi, može se reći, lex specialis o sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi s aspekta zaštite potrošača te je i to jedna novina također usklađena s europskim normativima. Zatim se predloženim rješenjima omogućavaju jasni uvjeti ugovora, uz sprječavanje dodatnih plaćanja u kontekstu bezgotovinskog plaćanja. Ministar je potvrdio i kako se razgovara kako bi se vidjeli načini i modaliteti kako spriječiti takozvana skrivena dodatna plaćanja.
- Znači, kupac u svakom trenutku mora znati točno što plaća prilikom kupnje određenih roba, odnosno usluga - poručio je. Također su s Agencijom za sigurnost hrane potpisali memorandum, a to opet u okviru ovih djelatnosti, tako da se ulazi u mrežu takozvanog obavještavanja i povlačenja opasnih proizvoda s tržišta, što dosad nismo imali riješeno na adekvatan način. To je posebno važno zbog činjenice jer smo svjedoci da se na tržištu pojavljuju često određene vrste, osobito prehrambenih, ali i higijenskih proizvoda, za koje je nužno brzo reagirati i povući ih s tržišta s obzirom na to da su štetni za zdravlje.
Ministar je uputio na ono što je izazvalo i najveću pozornost javnosti, a to je mogućnost povrata robe u roku od 14 dana, i to u okviru nečega što će se zvati institut predomišljanja. U biti će se raditi o mogućnosti da se potrošač u roku od četrnaest dana predomisli prilikom kupnje robe, jednostavno da robu vrati, a da to ne mora biti u reklamaciji. I u ovom će se slučaju raditi o europskoj smjernici koja je ugrađena, a u cilju da se izjednače prava potrošača u Federaciji BiH.
Definiranje proizvoda
U fokusu je e-trgovina, a potrošači bi određene vrste roba mogli vratiti, pri čemu će se raditi o onim robama koje je u praksi moguće vratiti. Naravno, zakonsko rješenje će jasno definirati o kojim će se proizvodima raditi, a za sada se govori o elektroničkoj trgovini. Ovih dana se intenzivno radi na tekstu zakona koji će pritom propisati sve detalje. Na kraju ministar je izrazio i nadu, a s obzirom na to da postoji suradnja s RS-om, da će se brzo dobiti i novo zakonsko rješenje na razini države.
