Nakon što je proteklog tjedna potvrđena nova parlamentarna većina na državnoj razini, koju čine HDZ BiH, SNSD i stranke “osmorke”, kao i na federalnoj (HDZ i “osmorka”), otvorena su vrata za realizaciju drugog dijela provedbe izbornih rezultata, i to kroz početak izbora izvršne vlasti, piše Večernji list BiH.
U prvom planu za sada je Vijeće ministara oko kojega su praktički svi preduvjeti ispunjeni, a legislativa je pritom jasno precizirala rokove, proceduru te aktere procesa.
Procedura od ovog tjedna
Predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kod svakog novog mandata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u novom sastavu.
U prijevodu, krajnji rok je 16. prosinca, no, očekivanja su kako bi i ovoga tjedna moglo doći do toga. Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović najavio je kako bi već ovoga tjedna Krišto trebala dobiti potporu Predsjedništva BiH kao mandatarka. Naglasivši kako se nada da će se u tom uspjeti, Čović je najavio kako nakon toga počinju brojne aktivnosti, od provjera do pripreme u Povjerenstvu, Zastupničkom domu, kako bi prvi put u povijesti u istoj godini kada su održani izbori bio imenovan i novi saziv Vijeća ministara. Ovoga tjedna mogli bi početi i razgovori o raspodjeli resora, a u tom je kontekstu Čović objasnio kako će u svakoj varijanti, bila to tri ministra ili zamjenika ili pak dva ministra i četiri zamjenika, nastojati postići korektan dogovor triju predstavnika koji su zajednički dogovorili ulazak u vlast. Ipak, poručio je kako je mnogo važnije da Vijeće ministara zajednički funkcionira.
Kada je u pitanju Federacija BiH, jedino je sigurno da će ministar financija i zamjenik predsjednika Vlade biti iz HDZ-a BiH. Iako je član Predsjedništva Željko Komšić, koji je izabran dominantno bošnjačkim glasovima u to tijelo, najavio kako neće podržati Krišto, ona će imati potporu predsjedateljice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović uime SNSD-a te, očekuje se, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, člana SDP-a BiH, a čija je stranka među onih osam s kojima je HDZ BiH nedavno potpisao sporazum o programskom ustroju vlasti. Ako bi imenovanje nove mandatarke za Vijeće ministara BiH bilo završeno sredinom prosinca, to bi značilo nove, povijesno značajne, promjene u procesu uspostave vlasti jer bi se pokazalo kako bi BiH prvi put u povijesti mogla imati izvršnu vlast i istoj godini kada su održani i izbori.
Uz to, prvi put na čelu Vijeća ministara BiH bit će žena. I dalje je u sjećanju svježa situacija iz prethodnog biračkog procesa, kada se mandatar za Vijeće ministara imenovao više od godinu dana nakon izbora - 5. prosinca 2019. godine, a u prošlosti je bilo i situacija u kojima se na uspostavu Vijeća ministara čekalo i dulje. Nakon izbora 2010. godine trebalo je proći 16 mjeseci do uspostave nove izvršne vlasti na državnoj razini (veljača 2012.), a u istom je razdoblju na federalnoj razini došlo do kršenja biračke volje hrvatskoga naroda imenovanjem vlasti “platforme”, i to mimo osnovnih zakona matematike kroz famoznu računicu prema kojoj je 5 trećina od 17.
Predviđanje
Analizirajući uspostavu vlasti kroz biračke cikluse od Daytona naovamo, vidljivo je kako je u nekoliko navrata Vijeće ministara bilo uspostavljano i u veljači u godini nakon izbora, primjerice nakon izbora 2006. i 1998. godine.
Kada je riječ o Federaciji BiH, krajnji rok za izbor izaslanika iz županijskih skupština istekao je 2. prosinca, a to znači da je idući korak konstituiranje federalnog Doma naroda. I to bi moglo biti završeno još u ovom mjesecu s obzirom na to da od trenutka ovjere mandata izaslanika počinje teći rok od 30 dana za konstituiranje Doma naroda, kao i izbor predsjednika i dopredsjednika FBiH.
Na ovoj razini, podsjećamo, postoji programski sporazum HDZ-a BiH i stranaka “osmorke”, a ako proces bude išao svojim tijekom, već u siječnju moglo bi se očekivati otvaranje ustroja nove federalne Vlade. U prošlim mandatima Vlada FBiH često je uspostavljana u ožujku u godini nakon izbora. Tako je bilo 2007., kao i 2015. godine, dok je u mandatnom razdoblju od 2002. do 2006. uspostavljena u veljači 2003.
