Kako Hajrudin Bilalić kaže za agenciju Anadolija, u jednom trenutku vidio je sebe kao šeika. “Kada sam obavljao neke radove u polju, bila je tu gomila nekog otpada. Ja sam to počistio strojem i tada se pojavila neka ‘mrlja’. Nisam shvatio o čemu se radi, ali dan po dan osjetio sam neki čudan miris”, sjeća se Hajrudin. Nakon toga razgovarao je s nekim svojim prijateljima i došao do zaključka da se na ovom području nalazi prirodni izvor nafte ili drugog energenta.
“Uglavnom, nešto postoji. Od tada do danas, nekih 15-ak godina, uvijek izlazi na površinu zemlje, nikad nije prestajalo. Zimsko ili ljetno razdoblje, nema pojačanja, uvijek je isti tempo izviranja”, kazao je Hajrudin.
Potrebno dodatno istraživanje
Čak i u zimskim danima je “crna mrlja” zapaljiva, što je ekipa AA imala priliku i vidjeti na mjestu događaja. “Dolazila su neka strana izaslanstva, snimali su stanje, a jedino je ekipa iz Zagreba odnijela uzorke na analizu”, kazao je Hajrudin i dodao da je potreban biznismen koji bi omogućio dodatno istraživanje i kasnije eksploataciju nafte. U Požarnicu kod Hajrudina dolazili su i studenti s fakulteta koji su uzimali uzorke i radili diplomske radove o toj temi. “U tim radovima su naveli da se u ovim izvorištima nalaze dvije vrste energenta, plin i nafta, petrolej”, objasnio je on. Na ovom terenu ima više pokazatelja, ali neka od njih su nepristupačna za običnog posjetitelja. Govoreći o investiranju u izvorišta nafte u Požarnici, Hajrudin kaže da je došao do saznanja da će doći neka tvrtka iz Nizozemske kako bi se nešto počelo raditi na ovim terenima. “Ovo je šteta koja se ne može nadoknaditi. Ne znam zašto se ne dokaže da imamo potencijal, a ne da uvozimo naftu iz drugih država. Imamo svoju, a puštamo je u prirodu”, kazao je on. U međuvremenu, dok čekaju bogate naftaše koji će platiti početak izvlačenja ‘crnog zlata’ iz zemljine utrobe, Hajrudin i njegovi susjedi naftu koriste i kao ogrjev. “Ima ljudi koji dolaze pa uzimaju po kanister, dva i koriste je za ogrjev, ali i za premazivanje građe. Sandolini i različite smjese koje se uvoze i kupuju nama ovdje ne trebaju”, ispričao je Hajrudin. No, nafta u dvorištu Hajrudina Bilalića, izgleda, nije jedina na području BiH.
Bušotine u RS
Nakon što je kompanija Jadran-Naftagas, koja je zajedničko poduzeće Naftne industrije Srbije i ruske kompanije Zarubežnjeft, 2011. sklopila ugovor o koncesiji za istraživanje i korištenje ugljovodika (sirove nafte i plina) na teritoriju bh. entiteta RS, već tijekom prve godine istraživanja i probnih bušenja pronađena su izvorišta nafte. Međutim, količine pronađene nafte nisu dovoljne da bi bile korištene u komercijalne svrhe. Ipak, Jadran-Naftagas nastavlja s potragom, pa je tako u svibnju ove godine otvorena prva naftna bušotina u RS-u, u Obudovcu kod Bosanskog Šamca. U dosadašnja istraživanja u RS-u uloženo je 13 milijuna dolara, dok je tijekom 2013. planirano da se uloži dodatnih 19,5 milijuna dolara, a cjelokupan iznos za istraživanje nafte i plina u RS-u do kraja 2014. iznosi 40,7 milijuna dolara. Jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, “Shell” nedavno je izrazila interes za početak pregovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte u području Dinarida. Predložene su lokacije za istraživanje u BiH i Hrvatskoj poput Slunja, Bihaća, Bosanske Krupe, Prijedora, Drvara, Livna, Imotskog, Mostara, Ploča, Metkovića i Dubrovnika.
