Nakon što je Europsko vijeće dalo “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora s BiH, uz naglasak kako će pregovarački okvir biti usvojen i dostavljen BiH onoga trenutka kada se ispune preporuke koje je Europska komisija uputila već prije, a dio kojih je u međuvremenu ispunjen, otvara se prostor optimizmu kada je riječ o financijskim prednostima za zemlju, piše Večernji list BiH. Naime, jedna od preporuka je i osigurati rezultate u funkcioniranju na svim razinama Mehanizma koordinacije o pitanjima EU-a, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a, a što bi otvorilo prostor za brže usvajanje reformi o kojima ovisi i povlačenje sredstava iz nekoliko značajnijih financijskih izvora Europske unije.
Povezivanje
Naime, Plan rasta za zapadni Balkan, a što će u mjesecima, ali i godinama koje dolaze možda biti ključni izvor financiranja za BiH, moći će se početi realizirati tek onoga trenutka kada se usvoje potrebne reforme, a koje u konačnici, uvažavajući ustavnu strukturu BiH, moraju biti produkt kompromisa i međusobnog uvažavanja. Plan rasta, kao što je poznato, donosi novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, a od toga 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uvjetovana time da partneri na zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme. Već je prije najavljeno i kako bi BiH od tog iznosa sredstava mogla u sljedeće tri i pol godine od Europske unije dobiti oko milijardu eura. Stoga raduje što je prije nešto više od dva mjeseca Vijeće ministara donijelo odluku o imenovanju članova Radnog tima u BiH za izradu plana reformi za provedbu Plana rasta za zapadni Balkan, kojim će predsjedati Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH. U timu su predstavnici vlasti sa svih razina, od države, preko entiteta do županija, a što nas vraća na početnu tezu kako funkcionalan Mehanizam koordinacije predstavlja ključ uspješnog privlačenje sredstava EU-a.
No, uz izravne novčane prednosti, ispunjavanje uvjeta za Plan rasta donosi i posljedične prednosti u obliku novih investicija, suradnju na projektima, integraciju u tržišta, otvaranje novih poslovnih prilika. Naime, jedan od stupova je i jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore te oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. U tom kontekstu predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti: slobodno kretanje roba, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište, kao i integracija u industrijske lance opskrbljivanja... Uz to, pred BiH je i obveza ubrzanja temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, podržavajući put zapadnog Balkana prema članstvu u EU, unaprjeđujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti.
Poljoprivreda
Drugi po vrijednosti fond na koji BiH, sada kada je dobila prijeko potreban poticaj za ubrzanje reformi, cilja je mehanizam pretpristupne pomoći EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za razdoblje od 2021. do 2027., a u okviru kojega je za programe dodijeljeno 990 milijuna eura sredstava EU-a. Ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a bit će veći jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz nacionalne doprinose. Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju financirati dio troškova projekata. No, za razliku od Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, koje koriste ovaj mehanizam, BiH još uvijek nije dio ove uspješne priče. Razlog je činjenica da nije ustrojena potrebna arhitektura, odnosno institucionalno okružje kako bi se navedena sredstva mogla koristiti, no novo Vijeće ministara, ali i vlasti na entitetskim razinama, ozbiljno su krenuli u proces ispunjavanja preduvjeta. Kada je pak riječ o najaktualnijem mehanizmu pretpristupne pomoći - IPA III mehanizmu, BiH ga već koristi, no IPA III je konkurentnija u smislu da nagrađuje države koje rade više na ispunjavanju reformi.
BiH je, isto tako, korisnica pomoći pružene kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), a koji se također financira kroz IPA III.
Prema podacima iz srpnja prošle godine, kroz IPA III za BiH su do tada bila odobrena i izdvojena ukupno 715,2 milijuna eura, i to u prosincu 2021. 404,7 milijuna eura, u lipnju 2022. godine 6,9 milijuna eura te u lipnju prošle godine 303,6 milijuna eura
