Voditelj pravnog odjela Ureda visokog predstavnika Edouard d’Aoust dostavio je Ustavnome sudu BiH u svojstvu prijatelja suda podnesak na apelaciju koju je Borjana Krišto podnijela kao predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH tražeći osporavanje odredaba Ustava Federacije BiH i njegovo usklađivanje s Ustavom BiH, piše Večernji list BiH.

‘Vitalni interes’ županija

Identičnu odredbu Ustavni sud već je izbrisao u Izbornom zakonu, a hrvatski političari su nakon toga zatražili da se briše rečenica po kojoj se iz svake županije bira makar po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda ako je takav izabran u tamošnje skupštine. 


Mora se priznati, D’Aoust je ostao dosljedan svojem ranijem stavu, a koji je u presudi po apelaciji Bože Ljubića već osporio i naložio njegovo brisanje Ustavni sud BiH. Tada je također tražio zadržavanje odredbi u Izbornom zakonu. 

Kakav je bio podnesak šefa pravnog odjela, najbolje govori odluka Ustavnog suda BiH. U istom tonu napisao je i novi podnesak Ustavnom sudu BiH. 
- Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekoj županiji da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u toj županiji, čak i kada je samo jedan od njihovih izaslanika izabran u skupštini. Odluka da takav izaslanik nema pravo zastupati konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na županijskoj razini - piše u odgovoru OHR-a. Time se zanemaruje i prihvaćeni dio iz apelacije kako upravo ta odredba o biranju po jednog izaslanika omogućava da, primjerice, Bosansko-podrinjska županija bira jednoga Hrvata u Dom naroda, iako u njoj žive 24 Hrvata, jednako kao i Posavska županija s 36.000 Hrvata. Razlika u vrijednosti glasa je čak 1600 puta. Po D’Aoustu, smisao je da izabrani izaslanici štite vitalni interes županija, a ne narodnih kolektiva, što je zapravo besmisleno.

Omogućuje preglasavanje

Ustavni sud BiH je ranije ustvrdio kako su odredbe Izbornog zakona, a istom analogijom i odredbe Ustava Federacije BiH, u suprotnosti s Ustavom BiH te je ocijenio kako su konstitutivni narodi i njihovo legitimno zastupanje natkrovljujuće načelo ustava zemlje. D’Aoust, navodeći sva stajališta koja zastupaju bošnjačke stranke iz Sarajeva, dodaje kako bi se u procesu izbora izaslanika i dalje trebao koristiti popis iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne provede Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma. To u praksi znači krivotvorenje izbornih rezultata, odnosno razmjernosti glasovanja, jer bi se ponovno u praksi jedino omogućilo brojnijim Bošnjacima da Hrvatima, ali i Srbima te ostalima, nameću izaslanike, dok to nigdje ne bi bio slučaj s Bošnjacima. Možda je najdrastičniji primjer prijedloga da se u Sarajevu i dalje biraju trojica Bošnjaka i čak pet Srba kao izaslanici u Dom naroda, unatoč činjenici da ih je 120.000 napustilo ovaj grad. •

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’