Bosnu i Hercegovinu odavno potresaju politički problemi koji su prepreka njezinu rastu i razvoju. Neriješeni politički odnosi unutar, prije svega, konstitutivnih naroda, omča su oko vrata državi koja u cijelosti želi u Europsku uniju, a u NATO tek dvije trećine njezinih konstitutivnih naroda i građana, piše Večernji list BiH.
Svakodnevno, posredstvom međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini, utjecajnijih stranih veleposlanika, vrše se pregovori koji završe zaključkom: žurno treba formirati vlast na državnoj i federalnoj razini. Taj proces nikako da započne. I dok traju razgovori, dogovori, izostaje i ozbiljnija reakcija međunarodne zajednice. No, i njezine odluke i upute, ako se i donose, nikoga ne obvezuju, a i različito se tumače i svaka strana na svoj način ih komentira.
Uostalom i Daytonski mirovni sporazum svatko tumači kako hoće i kako mu odgovara. I dok takva naprezanja traju, osam mjeseci poslije izbora svjedoci smo da dvostruku ulogu imaju pojedini bosanskohercegovački političari. Predsjedatelj Vijeća ministara u tehničkom mandatu Denis Zvizdić istodobno je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Bolje rečeno, prvi zamjenik Borjane Krišto, predsjedateljice Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine. Jednom riječju, Denis Zvizdić se, vjerovali ili ne, nalazi na čelu izvršne i zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine.
I dok Denis Zvizdić i njegova stranka, a i stranke tzv. bosanske orijentacije, na čelu predsjedatelja Vijeća ministara, žele pripadnika srpskog naroda po njihovoj, a ne po mjeri voljom izabranog naroda, i isključivo onog koji će prihvatiti aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savez, srpska strana s pravom želi na čelu izvršne državne vlasti legitimno izabranog predstavnika. I dok takve ucjene i uvjetovanja traju na državnoj razini, Hrvati po svaku cijenu žele promjenu Izbornog zakona jer ne žele da ih predstavlja netko tko nije dobio njihove glasove.
Potpuno su u pravu, kako legalno tako i legitimno, jer jednostavno su takve odrednice Daytonskog sporazuma, a što je potvrdio i Ustavni sud donoseći odluku o legitimnom predstavljanju. Ne treba se Bosna i Hercegovina plašiti legitimnih predstavnika u vlasti s bilo koje strane jer su oni demokratski iznjedreni, već onih koji im takva prava žele preuzeti svakoraznim smicalicama i lažnim predstavljanjima.•
