Zdravlje ulazi na usta - rečenica je koja se vrlo često izgovara kada je riječ o prehrambenim navikama, ali i pojedinim zdravstvenim problemima. Sasvim je jasno da je sve što unosimo u organizam hranom od velikog značaja jer se na taj način stvara otpornost prema raznim bolestima. Potvrdila su to i neka znanstvena istraživanja koja su dokazala kako je određena hrana izravno povezana s nastankom pojedinih bolesti, pa i karcinoma, piše Večernji list BiH.
Štetni proizvodi
Što je zdravo? Teško je reći nakon posjeta trgovačkim centrima koji su prepuni konzervirane hrane, fino upakiranih mesnih prerađevina, a voće, za koje se smatra da je izvor vitamina i najbolja zaštita organizma, zapravo se u većini slučajeva ispostavi da je tretirano kemijskim preparatima. Kokice, džemovi, gazirani napici, bijelo brašno, tzv. light namirnice bez masnoća, crveno meso s roštilja, mliječni proizvodi s dugim rokom trajanja... neki su od proizvoda koji su izravno povezani s nastankom raka. Tako industrijski proizvedeni džemovi sadrže moćne antioksidanse koji pomažu da bobice i voće budu netaknuti. Upravo ti antioksidansi potiču nastanak nekih karcinoma. Kada je pak riječ o konzervama, u njih se dodaje kontroverzni bisfenol A, a za koji je dokazano da genetički mijenja moždane stanice životinja. Riječ je o kemikaliji koja oponaša spolne hormone, tako smanjuje plodnost, ali i povećava rizik od raznih karcinoma kod djeca. Utječe i na rad štitnjače, uzrokuje pretilost te je okidač raka spolnog sustava, kao i raka jednjaka, prostate i dojke. Iako je hrana s roštilja doista ukusna, znanstvenici su otkrili da pripremanje mesa na taj način oslobađa karcinogen nazvan heterociklički aromatski amin jer dolazi do promjene kemijske i molekularne strukture mesa. Podaci prikupljeni od 62.000 osoba u razdoblju od devet godina pokazuju kako ispitanici koji su često konzumirali meso pečeno na roštilju ili na neki sličan način imaju 60% veće izglede za rak gušterače u odnosu na ispitanike koji su preferirali slabije pečeno meso ili ga uopće nisu jeli. Osim toga, crveno meso pripremljeno na ovaj način redovitom konzumacijom povećava rizik nastanka raka prostate. Uz navedene namirnice, jedna od neizostavnih koja se može naći u hladnjacima bh. građana jesu hrenovke, za koje se smatra da sadrže više od 50% otrova. Čak je i Svjetski fond za istraživanje raka naveo da bi ljudi koji žele sačuvati svoje zdravlje ovu mesnu prerađevinu trebali u potpunosti izbaciti iz prehrane. No, kako se zdravo hraniti, odnosno bez unosa kojih namirnica ne bi smio proći ni jedan dan, objasnila nam je nedavno nutricionistica Nevena Pandža.
- Prehrana mora biti raznolika. Bitno je da unosimo hranu u njezinu primarnom obliku, a to je hrana biljnog podrijetla. Kada govorimo o navedenim industrijski prerađenim proizvodima, trebaju podleći određenim propisima - kazala je.
Raznolika prehrana
- Moramo biti svjesni da je odgovornost na svakom pojedincu kada je riječ o načinu prehrane, odnosno koliko on mesnih prerađevina ili nekih drugih štetnih tvari unosi u organizam - kaže Pandža ističući neke od zdravstvenih problema do kojih dolazi prekomjernim unosom takve hrane. - Paštete, hrenovke, suhomesnati proizvodi... prekomjernim unosom itekako mogu naštetiti ravnoteži hormona, poremetiti i rad nekih metaboličkih funkcija kada je riječ o protoku određenih tvari. Također, ostavljaju trag i na kardiovaskularno zdravlje, šećer u krvi i slično - objašnjava nam Pandža u razgovoru.•