Iako krajnji financijski rezultat to ne pokazuje, bankarski sektor u BiH suočava se s iznimno nepovoljnim okruženjem koje je ograničavajuće za njegov daljnji rast, a time i za veće kreditiranje, što je osnovna poluga gospodarskog rasta. Slab kreditni rast i manji prihodi od osnovne djelatnosti ozbiljan su znak da bankarski sektor trpi posljedice globalnih monetarnih događanja koje su prenesene na domaće tržište, ali i da je pritisnut zbog unutarnjih poteškoća koje se, osim u lošem poslovnom ambijentu, ogledaju u većim regulatornim zahtjevima.
Manji prihodi od kamata
Dvadeset i pet banaka ostvarilo je u prvih pola godine ukupne prihode od 788,4 milijuna KM, što je smanjenje za 1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je sektor brojao jednu banku više, dakle njih 26. Financijski indikatori znatnog broja banaka pokazuju smanjenje prihoda od kamata, a što je logičan slijed tržišnih događanja.
“Najveći financijski eksperiment u povijesti svijeta” (konstatacija šefa RIT Capital Partnersa) koji provode središnje banke tiskanjem jeftinog novca, niske kamatne stope i niski prinosi državnih obveznica posredno su se odrazili i na poslovanje banaka u BiH. Također, kamatne stope u BiH dodatno su snižene pojačanom tržišnom konkurencijom među bankama. Iako je BiH, prema dostupnim pokazateljima, u prvih šest mjeseci zabilježila ekonomski rast nešto veći od 2 posto (projekcije Direkcije za ekonomsko planiranje BiH), kreditni rast ne prati taj tempo budući da je praktički zaustavljen.
U lipnju 2016. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kreditni rast iznosio je skromnih 1,3 posto, dok je u usporedbi s krajem 2015. godine – blizu nule.
Manje kreditiranja
Krediti stanovništvu iznosili su u lipnju ove godine 16,9 mlrd. KM, a s rasta od 4,2 posto na kraju prvog tromjesečja pali su na 2,9 posto na kraju lipnja, dok su krediti stanovništvu zabilježili pad s 2,4 na 1,5 posto. Čak su i krediti odobreni svim vladama zabilježili pad od 10,6 posto.
Drugo tromjesečje prekretnica je i za depozite, koji također bilježe sličan trend pada. Depoziti su nakon rasta od 8,6 posto na kraju prvog tromjesečja pali na 7,3 posto na kraju drugog tromjesečja, a nakon što su bilježili stopu rasta od 7,6 posto, depoziti stanovništva pali su na 6,8 posto u lipnju ove godine.
