Brze i jeftine prekogranične novčane transakcije u vremenu velikih gospodarskih promjena i izazova od ključnog su značaja za stabilnost i razvoj svakog gospodarstva, pa tako i onoga u BiH, no uslijed činjenice da BiH još uvijek nije dio Jedinstvenog područja plaćanja eurima (SEPA), svaka prekogranična uplata višestruko je skuplja, što u startu predstavlja jednu od zapreka snažnijem investicijskom ciklusu, piše Večernji list BiH.
Smanjenje troškova
Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana, u svom je autorskom tekstu, uz ostalo, naglasila da je u vrijeme kad digitalna transformacija diktira ekonomski napredak neizmjeran značaj neometanih i isplativih prekograničnih poslovnih transakcija. Osobito se to tiče, kazala je, zemalja zapadnog Balkana, koje teže bližem povezivanju kako međusobno tako i s Europskom unijom, a smanjenje troškova međunarodnih platnih transakcija između poslovnih subjekata od ključnog je značaja za ekonomski razvoj i integraciju u globalna tržišta.
U tekstu se osvrnula na primjer malih i srednjih poduzeća, koja su i okosnica ekonomije u ovom dijelu Europe, te je upozorila i kako tim tvrtkama, koje često posluju na rubu rentabilnosti, prekomjerne transakcijske naknade nisu tek neugodnost, nego često i prepreka koja ih može odvratiti od upuštanja u prekograničnu trgovinu.
- Snižavanje takvih troškova može znatno utjecati na njihovo poslovanje, povećanje konkurentnosti i poboljšanje ambijenta za napredak jer se tada poslovni subjekti mogu više posvetiti inovacijama i širenju svog poslovanja umjesto prevladavanju financijskih poteškoća - naglasila je. Xiaoqing Yu podsjetila je kako je, prema nedavnoj analizi Svjetske banke, prijenos 5000 eura između malih i srednjih poduzeća na zapadnom Balkanu u prosjeku deset puta skuplji u usporedbi sa sličnom transakcijom unutar Jedinstvenog područja plaćanja eurima (SEPA). S porastom transakcije na 20.000 eura povećavaju se i razlike u troškovima: 17 puta su veći od transfera između zemalja SEPA-e.
Upravo je stoga ukazala i na značaj SEPA-e, odnosno inicijative koja olakšava bankovne transfere denominirane u eurima jednakim tretiranjem svih, i domaćih i prekograničnih plaćanja u ovoj valuti unutar svog područja. Svrha joj je, kaže, uspostavljanje područja neometanog plaćanja u cilju povećanja učinkovitosti, smanjenja troškova i jačanja konkurentnosti, što osobito koristi mikro, malim i srednjim poduzećima. Uspostavljanje takvog područja podrazumijeva, dodala je Yu, usklađivanje praksi i zakonskog okvira za plaćanja u svim uključenim zemljama, a to su članice EU-a i nekoliko zemalja i teritorija izvan Europske unije. Istodobno, modernizacija platnog sustava značajno pogoduje i onim poslovnim subjektima unutar područja SEPA-e koji se žele uključiti u trgovinu i poslovanje s partnerima sa zapadnog Balkana. Kako sada stvari stoje, tvrtka sa sjedištem u području SEPA-e koja želi prebaciti, recimo, 5000 eura svom partneru u zemlji zapadnog Balkana, suočava se s dvanaest puta većim troškovima transakcije nego kada bi isti iznos plaćala partneru u zemlji članici Jedinstvenog područja plaćanja, ističe Xiaoqing Yu. Jasno je navela i prednosti ulaska u SEPA-u kazavši kako manji troškovi transakcija mogu otvoriti ciklus pozitivnih ishoda, poput povećanog obujma trgovine, unaprjeđenja novčanih tokova te rasta izravnih stranih investicija. Inače, unutar BiH posljednjih mjeseci vodi se ozbiljna rasprava o tome kako zemlja može što prije postati dio Jedinstvenog područja plaćanja eurima.
Koordinacija
Centralna banka BiH pokrenula je mehanizam koordinacije u kojem sudjeluju entitetska ministarstva financija, entitetske agencije za bankarstvo, Udruga banaka BiH, a sve u cilju pridruživanja Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single European Payment Area - SEPA). Ovim aktivnostima snažnu podršku pružaju Svjetska banka, u sklopu projekta modernizacije platnih sustava zemalja zapadnog Balkana, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Europska komisija u BiH.
