Povremene nestašice pojedinih lijekova u Bosni i Hercegovini nisu alarmantne i povremeno se događaju i u drugim zemljama kao i kod nas, uvjeravaju u Agenciji za lijekove Bosne i Hercegovine. Na mogućnost nestašica većih razmjera upozoravaju veleprometnici lijekovima, koji smatraju da iz tog razloga treba poduzeti preventivne sustavne mjere, javlja BHRT.
Privremene nestašice lijekova, Agencija nadležna za ovo tržište do sada je, kažu, uspješno rješavala. U prošloj godini oko 170 takvih intervencija. Nakon što proizvođači o tome obavijeste Agenciju, traže se generičke paralele ili u slučaju trajnog povlačenja nekog lijeka, sredstva za tretman istih bolesti. Primjer nedostatka sredstva za raspršivanje sa određenom aktivnom supstancom.
"Na našem tržištu su prisutna dva proizvođača. Niti jedan od ovih proizvođača nije bio na tržištu, onda je jedan proizvođač uvezao lijek i podnio zahtjev Agenciji za kontrolu serije. Ova agencija je reagirala na način da taj zahtjev uzmemo u prioritet kako bi lijek što prije pacijentima bio dostupan", navodi Tijana Spasojević Došen iz Agencije za lijekove BiH.
Povećanje troškova proizvodnje zbog inflacije i nedostatak repromaterijala i sirovina prouzroči nestašicu lijekova veću od uobičajene, upozoravaju veleprometnici.
"Osnovni i glavni uzrok je globalno narušen lanac opskrbe što je prouzročeno pandemijom i aktualnim ratovima na europskom kontinentu, a opet je to sve posljedica ovisnosti proizvodnje lijekova od globalnih mjesta proizvodnje aktivnih supstanci koje su na istoku", kaže Faruk Hadžić iz Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.
Veleprometnici, nezadovoljni maržama, upozoravaju da bi mogao biti narušen kontinuitet u opskrbi u slučaju da ne dođe do izmjena Pravilnika o cijenama. No, s druge strane u Agenciji za lijekove kažu kako takve tvrdnje ne postoje. Djeluje da građani još ne osjete značajniji poremećaj na tržištu.
Možemo li zaista očekivati veće nestašice lijekova u budućnosti, nadležni ali i neki od aktera u ovoj oblasti kažu da nitko ne može znati, jer je riječ o grubim procjenama i nagađanjima. Ono u čemu su svi suglasni jeste da u ovom trenutku više problema s nestašicama imaju mnoge zemlje EU, nego što je to slučaj u Bosni i Hercegovini.
O navodnom neravnomjernom plasmanu lijekova zbog različitih maloprodajnih marži u dva entiteta malo tko je spreman pričati. U Agenciji za lijekove kažu kako određuju veleprodajne cijene, a maloprodajne marže propisuju entitetska ministarstva zdravlja. Jedan od distributera u izjavi za BHRT uvjerava da ravnomjerno nastupa na tržištu, ali ne isključuje mogućnost da postoji i drugačija praksa.
