Godinama se žitelji BiH dive meteorolozima iz susjedstva koji su, mora se priznati, zbog prognoza začinjenih osobnim dojmom izgradili prepoznatljiv stil. Međutim, i BiH sada ima svog meteorologa zbog kojeg se rado gleda vremenska prognoza. Radi se o Nedimu Sladiću. Za Večernji list mladi stručnjak govorio je o vremenskim ekstremima, uzorima, pandemiji, budućnosti...
Gospodine Sladiću, čuli smo da ste prvu vremensku prognozu za medije dali kad ste imali tek 17 godina, a počeli ste proučavati meteorologiju puno prije. Kako je to izgledalo?
- Sve je na samom početku djelovalo kao nuklearna fizika – trebalo je pohvatati većinu pojmova koji su nerijetko ovisni jedan o drugome, tj. međusobno su povezani pa ako jedan izostavite ili lošije procijenite, velika je vjerojatnost da prvobitna analiza neće ispasti u skladu s očekivanjem. Međutim, ako je volja tu i ako se upustite u detaljnije istraživanje, većinu stvari ćete naučiti, a kroz primjenu znanja i kombinirati na praktičnom planu. Bitno je samo da se ne bojite matematičko-logičkog zaključka. Istina je da sam svoje prvo gostovanje u medijima imao prije 6 godina (krajem prosinca 2015. godine), a od tada do danas trudio sam se da svaki put svako iduće bude što informativnije, točnije i sadržajnije kako bi ljudi dobili, na neki način, drugačiji, pouzdan servis.
Danas, kada ste na Novoj BH, uspoređuju vas s velikim imenima meteorologije. Koliko vam godi spominjanje u društvu regionalnih velikana poput pokojnog Sijerkovića do živućih Vakule, Dunje Mazzocco Drvar...
- Uzimajući u obzir da je upravo jedan od mojih gore navedenih uzora pokojni Sijer koji je radio na Novoj TV u RH, poziv za rad na Novoj BH doživio sam kao veliki izazov, a u isto vrijeme i privilegij budući da je meteorološki sadržaj u bh. medijskom prostoru sveden na minimum. Mislim da sada moj dragi kolega Mersad Sijarić i moja malenkost upravo podižemo nove standarde bh. medijske meteorologije jer se naša prognoza značajno razlikuje u odnosu na druge bh. televizijske kuće, a u kojoj pažljivo krojimo niz sadržaja koji pokušavaju parirati i onim europskim. Uspoređivati mladića koji je tek na početku svoje karijere s velikanima koji imaju nerijetko i više od dva desetljeća iskustva svakako se smatra privilegijem, ali i velikom obvezom da opravdam to povjerenje. Veliku podršku i dosta korisnih savjeta i spoznaja dobio sam od hrvatske meteorologinje i mog primarnog uzora u ovom poslu Dunje Mazzocco Drvar, a nedavno sam imao priliku pročitati što Vakula misli o meni. I ugodno se iznenadio podrškom.
Proteklih dana imali smo nezapamćene poplave u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, dijelovima Hrvatske, BiH... pa suše koje pomažu požarima ovih dana u Grčkoj, Turskoj, dijelovima Italije... Vratio bih se i na 7. travnja kada smo imali Hercegovinu u bijelom. Što se događa s vremenom, je li postalo agresivnije?
- Povećana učestalost ekstremnih vremenskih prilika koje imamo u proteklom razdoblju, a koje se itekako negativno odražavaju na društvo u cjelini, svakako se smatra posljedicom klimatskih promjena iako se klima oduvijek mijenjala. Međutim, pojedinačno gledano, jedna poplava ili suša na određenom prostoru ne znači izričito da se taj događaj može povezati s klimatskim promjenama, ali ako se njegova frekvencija povećava, tada možemo zaključiti neke stvari jasnije. Primjera radi, veliki toplinski val u kolovozu 2003. posljedica je klimatskih promjena, budući da je oduzeo brojne živote diljem zemalja zapadne i središnje Europe, pričinio veliku štetu u socioekonomskom smislu, a nakon njega studije su procijenile da je učestalost takvih valova vrućine udvostručena u godinama koje dolaze. Upravo to je razlog što su se poslije iste zemlje s velikim brojem smrtnih slučajeva u kolovozu 2003. odlučile na sustav ranog alarmiranja građanstva u slučaju nadolazećih vremenskih ekstrema kako bi se izbjegle neželjene posljedice i gubitak ljudskih života. Da su studije poslije pokazale svoju vjerodostojnost, pokazuje i sve manja praznina između svake iduće epizode. Primjera radi, poslije velikog vala vrućine na tlu Europe iz 2003., oni izrazitiji poslije su se javljali gotovo svake godine – i to 2006., 2018. i 2019. u zapadnoj Europi, 2007., 2008., 2011., 2012., 2013., 2015., 2017., 2019. i 2021. u jugoistočnoj Europi, 2010., 2014. i 2018. u oblasti Skandinavije i zapadnog dijela Rusije. Također, recentna studija pokazala je da je nakon žestokog vala vrućine u Kanadi njihova učestalost povećana za čak 150 puta. Vrijeme je definitivno postalo agresivno, a dovoljno je reći da je od 2006. godine uspostavljen kontinuiran trend toplijih godina u našoj zemlji.
Kada analizirate klimu u BiH i sve ove promjene koje se događaju, što biste savjetovali ljudima koji se bave poljoprivredom, na koje kulture se bazirati? Jer u BiH se ruše rekordi po poljoprivrednoj proizvodnji, no vrijeme diktira puno toga.
- Iako se, prema studijama, primjećuje pomicanje mediteranskih utjecaja prema sjeveru, neka poljoprivrednici i dalje računaju na to da će im, primjerice, teže uspijevati agrumi u sjevernoj Bosni, smokve ili pak banane koje su tipične kulture za jug Europe, ali, s druge strane, najbolje je i dalje posvetiti se poljoprivrednim kulturama specifičnim za naša područja. No, kako vrijeme to diktira, njihova kvaliteta ovisit će itekako o godini. Svima je jasno što je bilo u travnju 2021.
Mi laici nekad 2012. u doba rekordnog snijega u zemlji počeli smo koristiti yr.no i njime se vodimo oko vremena. Što nam vi preporučujete?
- Ja vam preporučujem WetterOnline stranicu, koja je idealna zamjena za postojeći radarski sustav koji ne pokriva Hercegovinu, kako biste mogli vidjeti gdje se trenutačno nalaze naoblaka i oborine, ali i već spomenuti yr.no.
Mnogi misle da ste po struci meteorolog. Međutim, situacija je drukčija. Po struci ste softverski inženjer. E, sad, zašto meteorologija, a ne softversko inženjerstvo i imaju li te dvije stvari neke podudarnosti?
- Nažalost, nisam meteorolog po struci jer studija meteorologije i klimatologije u Bosni i Hercegovini nema, odnosno ne postoji oformljen odsjek na prirodno-matematičkom fakultetu, što je, nažalost, još jedna praznina u nizu onih u našoj zemlji. Odlučio sam se za softversko inženjerstvo jer sam u komunikaciji s našim klimatologom Željkom Majstorovićem prije 10 godina dobio izvrstan savjet u kojem znanje iz oblasti softverskog inženjerstva, statistike i podatkovne analize mogu primijeniti na meteorologiju i klimatologiju budući da numeričko prognoziranje vremena itekako iziskuje poznavanje programiranja, ali, s druge strane, i geofizički aspekt u modeliranju jednadžbi meteoroloških parametara. Tako da, rekao bih, ne odstupam previše od očekivanog puta, ali da sam morao uraditi određenu devijaciju u životu, morao sam.
Primljeni ste na prestižno Sveučilište u Readingu, ali malo korona, malo Brexit i druge neke okolnosti te ste i dalje u BiH. Kakvi su planovi što se toga tiče?
- Zapravo, mene je Sveučilište u Readingu, koje slovi za jedno od najjačih svjetskih sveučilišta u oblasti meteorologije i klimatologije, službeno primilo na jednogodišnji magistarski studij meteorologije koji je za mene poput ulaznice i pečata novih stranica meteorologije BiH. Međutim, jedino što meni nepovoljno ide u korist jest stipendija. Kako britanska sveučilišta rijetko daju stipendije u odnosu na druge zemlje, sve se svodi na natječaj preko Cheveningova programa koji je notorno zahtjevan i koji iziskuje brojne kvalitete. Konkretno, preko tog programa uspio sam ući u uži krug rezervnih kandidata na proljeće 2020. godine, no evidentno je da su situacija s koronavirusom, Brexit i recesija bili okidač da na brojaču preko noći 1 prijeđe u 0 i tako ostanem u svojoj zemlji. Planovi su i dalje jasni – u daljnjem sam procesu traženja stipendije kako bih ostvario svoj dječački san i dobio svoje znanje kojim bih po povratku unaprijedio meteorologiju Bosne i Hercegovine. Nadam se da ću svojom upornošću na kraju i uspjeti.
Spomenuli smo pandemiju pa kako je djelovati u ovakvim uvjetima i kako vi na sve ovo gledate?
- Pandemija koronavirusa svakako svima otežava život, no pokušavam opet uljuljan, nakon nemogućnosti odlaska na studij, gledati na stvari iz drugog, vedrijeg kuta s onom slavnom “sve ima svoje zašto”. U ovom teškom vremenu smatram da smo mogli dosta naučiti o sebi i ispraviti svoje brojne pogreške.
Nebo se razvedrilo, a rijeke razbistrile u onom prvom lockdownu u ožujku i travnju lani. Je li nam to bilo svojevrsno upozorenje?
- Mislim da je to bio i najbolji pokazatelj koliko smo kao ljudi nanijeli štete prirodi koja nam se sve više osvećuje u obliku ekstremnijih vremenskih prilika. I priroda ima pravo bjesniti na nas.
Za kraj, znamo da je dugoročne prognoze nezahvalno komentirati, ali nemamo svakog dana priliku ovako razgovarati. Pa čemu se žitelji BiH mogu nadati u nekoj budućnosti?
- Općenito, ako gledamo prognozu do kraja ljeta, zasad nema nekih bitnijih oborina na vidiku. Sve se svodi na lokalne pljuskove u Bosni, u Hercegovini eventualno ako probiju malo vlažnije zračne mase sa zapada, a i to je malo izgledno poslije 5. kolovoza. Jesen također djeluje dosta toplo. A u kontekstu godina koje dolaze, mislim da je odgovor i više nego očigledan – sve ovisi o nama. I s obzirom na to kakva nam je svijest, ekstremi će nas, izgledno, pratiti.•
