Zbog političkih nesuglasica i blokade bh. institucija, izvjesno je da ova godina neće biti uspješna za Vijeće ministara BiH. Ipak, među ministarstvima koja su i u takvim okolnostima imala pune ruke posla je Ministarstvo pravosuđa. O tomu što je urađeno, što je trebalo, a nije, kako ocjenjuje rad vlasti... govori ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša.
Večernji list: Dosta je zakona u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, a u svezi 14 prioriteta koje je postavio EU. Što je do sada urađeno?
- Zakoni iz nadležnosti Ministarstva pravosuđa koje treba donijeti za napredovanje na euroatlantskom putu upravo su oni na čijem se donošenju već godinama radi. Osim zakona o kojima se pričalo u sklopu strukturalnog dijaloga, tu su i Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, Zakon o slobodi pristupa informacijama, Izborni zakon. Kao što je javnosti poznato, za Zakon o Sudu i Zakon o VSTV-u već je davno oformljena radna skupina za sačinjavanje usuglašenog teksta, ali nema opipljivih rezultata. Pod tim ne mislim da isti ne rade na pripremi ovih složenih i društveno osjetljivih zakona, samo da ne postoje vidljive naznake u smislu teksta koji bismo mogli uputiti u daljnju proceduru. Zakon o slobodi pristupa informacijama je u potpunosti usuglašen s prijedlozima koje smo dobili od partnera iz EU-a, i on bi trebao biti u proceduri vrlo brzo.
Večernji list: U svezi Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, dobili ste poprilično nezgodno pismo iz Izaslanstva EU-a. O čemu se radi?
- Opredijeljenost nositelja vlasti u borbi protiv korupcije je političkih opcija koja nema alternativu, pa se očekivano i opravdano u sustavnom rješavanju tog gorućeg pitanja nalazi i zakon o sukobu interesa. Polazeći od ovog temeljnog principa, doprinos su u sačinjavanju teksta zakona dali i podržali nositelji vlasti te sam ga uz tako dobiveni politički konsenzus uputio Vijeću ministara. Stručnjaci angažirani od EU-a su taj tekst ocijenili kao nezadovoljavajući, nakon čega sam tekst povukao u cilju analiziranja nejasnoća i mogućeg usuglašavanja s Izaslanstvom EU-a. No, u cijelom procesu treba imati na umu da se radi o redovitom zakonodavnom postupku u kojem stranke koje obnašaju vlast imaju legitimitet predlagati propise u formi za koju su postigle konsenzus, te da u tom kontekstu, kao ministar koji politički participira u tom dijelu, imam obvezu i odgovornost pratiti i procesuirati ono što vladajuće stranke predlažu u propisu. Svima u BiH je u interesu da se predlažu i donesu kvalitetni propisi, uvažavajući pomoć i stručnost koja nam se pruža, donio sam odluku da povučem propis radi mogućeg poboljšanja i radimo na tome.
Večernji list: Zašto ste uputili zakon u proceduru za koji ste znali da će dobiti negativno mišljenje stručnjaka?
- Stvari treba promatrati u širem kontekstu i ne donositi zaključke a priori, pa se stoga ne mogu složiti s takvom tvrdnjom. Donošenje propisa je dinamičan i složen proces u kojem svi sudionici izrade moraju uložiti maksimalne napore i posvećenost da kroz iscrpne rasprave pronađu najbolja rješenja u okviru danih političkih okolnosti i moguće primjenjivosti s aspekta zahtijevanih standarda. Već sam naglasio da se radi o propisu koji je usuglašen od parlamentarne većine, što samo po sebi zadovoljava elementarne demokratske standarde da propis dobije legitiman status za predlaganje u institucijama. U BiH se mora stajati kod svojih riječi i poštovati dogovore, to je temeljni način da stvorimo, toliko potrebno, povjerenje svih. Nijedan propis nije bez manjkavosti, tako, uvjeren sam, ni ovaj pa ćemo se posvetiti razgovorima sa stručnjacima EU-a u cilju otklanjanja mogućih nedostataka. To će ujedno biti prigoda da opet razgovaram s veleposlanikom Sattlerom i stručnjacima, da objasnim kako nije poželjno samo ocijeniti tekst propisa koji im dostavimo bez prethodne razmjene mišljenja i stručnih konzultacija. Zbog toga što se suštinski dosta toga izgubi u prijevodu, a i zbog, bez obzira na stručnost osoba koje su angažirane da ocijene naše propise i njihovu usuglašenost sa stečevinom EU-a, nedovoljne upućenosti u naš pravni sustav i realne pretpostavke, pa su neke odredbe koje ne smiju biti sporne ili koje su sasvim logične u našem sustavu, njima neodgovarajuće. Takvo radno okružje je poželjno i vjerujem da će dati pozitivne rezultate.
Večernji list: Prošla je godina, kako ocjenjujete rad Vijeća ministara BiH?
- Teško razdoblje je iza nas, od pandemije do političke polarizacije i zastoja u radu bh. institucija. Tako stvoreni ambijent nije pogodovao da se realiziraju planirane zadaće. Treba se posvetiti konstruktivnom dijalogu i kroz institucije sustava tražiti kvalitetna i održiva rješenja, koja neće ugrožavati nijedan konstitutivni narod te u takvom ozračju spriječiti bilo kakav oblik majorizacije u osiguranju potpune jednakopravnosti.
Večernji list: Je li problem što proračun za 2021. nije usvojen?
- Neusvajanje proračuna za tekuću godinu svima je otežalo rad. Iako postoji opcija privremenog financiranja, ona je osmišljena da se prevlada kratko razdoblje do usvajanja proračuna, a ne da se po tom principu radi cijelu godinu. Postoje razlozi zašto svake godine planiramo proračun za iduću, jer se potrebe, ali i okolnosti mijenjaju, a po privremenom financiranju dobivamo na raspolaganje sredstva iz posljednjeg usvojenog proračuna. To nikome ne može odgovarati.
Večernji list: Jeste li zbog toga državnom zatvoru prebacivali 1,8 milijuna KM?
- Da, upravo zato. Proračun za 2020. temeljem kojeg se određuje privremeno financiranje je pravljen na ljeto 2019., kada zatvor nije ni radio. Tek sa stavljanjem zatvora u punu funkciju imamo predstavu koliko nam novca treba za energente, održavanje, materijal... Još sredinom 2021. smo znali da će zatvoru nedostajati sredstva ako se proračun ne usvoji, uz svu "štednju" kojoj je pristupio. Pod tim mislim na pokušaj rukovodstva da ne plaća one obveze koje mora preuzeti, ali nisu od suštinskog značaja za rad zatvora. Jasno je da su prioritet hrana i lijekovi, angažiranje vanjskih zdravstvenih radnika, plaće..., u odnosu na npr. čišćenje dimnjaka, ali i to se mora uraditi, a time i platiti.
Večernji list: Mnogo toga se ovoj godini dogodilo u pravosudnim institucijama, kako ocjenjujete trenutačno stanje?
- Naravno da nam kao državi ne može biti na čast ono što smo imali priliku vidjeti i čuti od događanja u pravosudnim institucijama. Od smjene predsjednika VSTV-a, disciplinskih postupaka protiv predsjednika Suda BiH i glavnog tužitelja te osobnih obračuna i korištenja uspostavljenih instituta za pribavljanje podataka na nedopušten način. Ovo je bio jasan indikator i pokazatelj da se pravosudni sustav kao treći stup vlasti nalazi u ozbiljnim problemima i poteškoćama. A problemi nisu nastali preko noći i odgovornost za ovakvo stanje u nedovoljno reformiranom pravosuđu snosi šira društvena zajednica, koja je ne narušavajući princip njegove neovisnosti u radu morala poduzeti niz aktivnosti na njegovu reformiranju. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno pozabavimo i uredimo ga. Ne postoji savršen modalitet uređenja jer kakav god sustav napravili, na kraju ga čine ljudi, koji mogu od savršenog sustava napraviti nesavršen. Ne znam detalje, osim onoga što sam pročitao iz medija, ali se iskreno nadam da su uspostavljena tijela kvalitetno i nepristrano odradila svoj dio posla, i da su donesene odluke, posebno one koje su rezultirale smjenama, donesene na temelju stvarno utvrđenog činjeničnog stanja.
Večernji list: Spominjala se i Vaša smjena, čak se i jednom o njoj raspravljalo u Parlamentu BiH.
- Demokratski princip prema kojem postoji mogućnost preispitivanja rada izabranih dužnosnika je legitiman proces i apsolutno ga podržavam. U mom slučaju, oporba rukovođena neracionalnim razlozima s čisto populističkim namjerama je inicirala moju smjenu pokušavajući mi imputirati stvari koje nisu u resoru ministarstva na čijem sam čelu. Pokušaj da mi se na teret stave neriješeni problemi u pravosuđu je zapravo bila predstava za javnost kojom su namjeravali stigmatizirati i učiniti odgovornim ministra za loše stanje u pravosuđu, neukusno i na neprimjeren način nastojeći dezavuirati javnost da svojim akademskim statusom doprinosim takvom stanju. Ako se zna da jedino Parlament ocjenjuje rad pravosudnih institucija tako što se ključni akteri, po njihovom mišljenju, pojavljuju pred povjerenstvom i daju iskaze, onda je svakom jasno da se radilo o zlonamjernoj zamjeni teza i, najblaže rečeno, o tendenciozno usmjerenom postupku. Potvrdu takvoj tvrdnji daje ishod ovog postupka prema kojem se ispostavilo da sam dobro radio svoj posao. Demokratsko pravo je da kao građani i žitelji iznesemo nezadovoljstvo radom pravosuđa, pa i uprave, na kraju krajeva. Ali upitna je razina kompetentnosti da ocijenimo kvalitetu rada ili da utvrđujemo stanje. Ako ćemo ocjenjivati i jednu oblast rada, pa i pravosuđa, onda se to mora napraviti na pravi način, od pravih ljudi, na znanstveno zasnovanim metodama, naravno pri tome ne zaboravljajući sud javnosti, jer i on može biti značajan čimbenik u kvalitetnoj procjeni sveukupnog stanja. Svaki drugi pristup će samo biti štetan po društvene procese u cjelini, ali jednako tako štetan i po pojedinca, kao na mom primjeru gdje se neprimjereno atakiralo na moj osobni moralni i akademski habitus, a ne bi me iznenadilo i na političku orijentaciju.
