U BiH se drvna biomasa značajno koristi za proizvodnju toplinske energije, dok se poljoprivredna biomasa, u prvome redu stajnjak, vrlo malo koristi u energetske svrhe. Na to ukazuju stručnjaci ističući da se i ova masa može vrlo dobro iskoristiti za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije te gnojiva u elektranama na bioplin, piše Srpskainfo. Prema procjenama USAID-a, potencijal biomase za proizvodnju el. energije iz poljoprivrede, drvoprerade i šumarstva može dostići iznos od sedam posto od ukupne postojeće proizvodnje električne energije u zemlji. Analiza stočnog otpada i otpada od usjeva pokazuje, međutim, veliki neiskorišteni potencijal za proizvodnju energije u BiH, a problem je što je većina farmi mala i nema dovoljne količine biomase da bi im se isplatila investicija u postrojenje na biomasu. Kako je nedavno izjavio Nikica Prskalo iz Zemljoradničke zadruge Livač, investicije u bioplinske elektrane omogućuju subvencioniranu proizvodnju struje, dodatni izvor prihoda, razvoj ruralnih područja i otvaranje novih radnih mjesta. Stručnjaci podsjećaju i da je biomasa ekološki prihvatljiv i obnovljiv izvor energije, ali se trenutačno proizvodnja i prodaja el. energije iz ovih resursa ne koriste dovoljno u BiH. Biomasa u poljoprivredi obuhvaća ostatke godišnjih usjeva, odnosno ostatke na polju poslije žetve. Tu su i stajski otpad ili gnojivo, a za dobivanje energije mogu se koristiti i ostaci iz višegodišnjih zasada. Procijenjeno je da se oko trećine ostataka od usjeva može koristiti za proizvodnju energije, dok se dvije trećine koriste na stočnim farmama kao prostirka za stoku ili se ostavljaju na zemljištu kao gnojivo.•
investicije