Teško je čak i rođenom uz duhan objasniti veze i spone između duhana i većine izlagača na znanstveno-stručnom skupu “Duhan u BiH – jučer, danas i sutra.” Gotovo iz svake riječi frcale su nostalgija ili sjeta, piše Večernji list BiH. Na jednoj strani potencira se cjelogodišnji rad, skromna ili nikakva zarada, problemi s “monopolcima” i “prociniteljima”, a o “finacima” i “žandarima” da se i ne govori, a na drugoj iz diskusija, čak i kod skeptika, izvire žal za vremenima duhana uz priželjkivanje njegovog povratka. Dio tajne u nespojivosti takvih osjećaja nazire se iz diskusije prof. dr. Frane Ljubića koji je, pričajući vlastita studentska iskustva, kazao: “Kad bih uspio pronijeti do Zagreba samo dva kilograma duhana, koji se tada pakirao u ‘košulje’, mogao sam platiti dom i hranu u studentskoj menzi za cijeli mjesec!”
Duhan je bio katedra o životu
Prema tome, duhan nije bio samo “vaga”, kako se zvao otkup, nego i prilika za dodatnu zaradu, a prije svega sigurnost. U anketi koju je vršio prof. dr. Marko Ivanković za potrebe znanstveno-stručnog skupa, čak 93,33 posto zanimanje prema duhanu obrazlaže činjenicom da je bio siguran izvor prihoda! Direktor Ivanković je, uz činjenice da privatni kapital nije pokazao zanimanje za oblast duhanarstva, rekao je da na svijetu “ne postoji proizvodnja duhana bez monopola”. Današnju proizvodnju u Hercegovini je procijenio na 10 – 15 vagona, što je jedva koji postotak od nekadašnjih količina. Bio je jasan da nema povratka na staro, ali da se za hercegovački tip duhana mogu pronaći “tržišne niše”, u prvom redu za rezane duhane, jer je hercegovački duhan jedan od rijetkih u svijetu koji se može sam pušiti.
Revitalizacija moguća
Dr. Ivanković se osvrnuo i na zdravstveni segment prema kojemu ispada kako je “duhan kriv za sve moderne bolesti”. Kampanja o štetnosti duhana počela je 1945., a od tada do danas na Zemlji su u raznim pokusima “eksplodirale 542 nuklearne bombe”. Većina izlagača, pak, kazala je da ponovno vrijedi pokušati proizvoditi duhan. Marko Vukoja, predsjednik Udruge hercegovački ravnjak, prezentirao je projekt koji nudi oko 1000 radnih mjesta! Prema projekcijama, za spas duhana on bi se uzgajao na za to prikladnim tlima, u prvom planu bila bi proizvodnja rezanog duhana. A sve bi se odvijalo uz potporu države.
