Jačina recesije u Bosni i Hercegovini ovisit će, u prvom redu, o trajanju pandemije u Europi kao glavnom trgovinskom partneru zemlje, navodi se u dokumentu “Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. - 2021. godina”, koji je usvojila entitetska Vlada, piše Večernji list BiH.
Veliki iznosi
Riječ je o kombinaciji različitih mjera koje je nužno provesti da bi se došlo do željenog ekonomskog oporavka, odnosno da bismo se vratili na razinu ekonomskog rasta od prije pandemije COVID-19, te kako bi se stvorile pretpostavke za ubrzan rast. Projekcije MMF-a ističu da će pad globalne ekonomije u ovoj godini iznositi 3%, a kod glavnih ekonomskih partnera BiH 6 - 9%. Što se tiče BiH, koja predstavlja malu otvorenu ekonomiju, pad ekonomije, prema projekcijama Svjetske banke i MMF-a te procjenama domaćih, relevantnih, institucija, iznosit će između 3,2 i 5%.
Projektirani rast realnog BDP-a za ovu godinu, od prije ovih događanja, trebao se kretati na razini od oko 2,8%, pa onda danas govorimo o padu ekonomske aktivnosti od 6 do 7,8%. Time se nameće dodatni teret učinkovitosti fiskalne politike koja može djelovati na otklanjanje unutarnje neravnoteže. U 2019. godini doznake iz inozemstva iznosile su oko 3 milijarde KM i činile su gotovo 10% BDP-a. Za očekivati je da će se i priljev doznaka smanjiti za nekih 30 - 40%, što će dodatno smanjiti potražnju i negativno djelovati na poslovni ciklus. Također, od siječnja do svibnja došlo je do velikog pada prihoda od izravnih i neizravnih poreza. Korištene su tri simulacije pri izradi ovog Vladina dokumenta, i to optimistični scenarij s padom ekonomske aktivnosti od 3,2% te manje optimistični scenariji s padom od 4,2% i 5%. Po optimističnom scenariju, odnosno uz pad ekonomske aktivnosti od 3,2 posto, broj zaposlenih u prosjeku bi, u odnosu na 2019. godinu, pao za 15.606. Uz pad od 4,2%, broj zaposlenih na godišnjoj razini bio bi manji za 18.519 radnika, dok bi, po ovom pesimističnom scenariju i padu BDP-a od 5%, Federacija imala smanjenje broja zaposlenih za 20.850.
Mjere propisane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uključuju Fond za stabilizaciju gospodarstva, Jamstveni fond pri Razvojnoj banci FBiH i obustavljanje uplata akontacija poreza na dobit i dohodak. Pretpostavka je da će nakon provedbe ovog Zakona u Fondu za stabilizaciju gospodarstva ostati 200 - 250 milijuna KM. Od preostalog iznosa, 150 milijuna KM ostavit će se na raspolaganju za izgradnju cesta, dok će ostatak biti korišten kao svojevrstan stabilizator, eventualnom, dodatnom padu prihoda od doprinosa od mirovinskog i invalidskog osiguranja kako bi se, i u tom slučaju, osigurala stabilnost i redovitost isplate mirovina. Ako se kvantificiraju ove mjere, gospodarstvu će se u iduća tri mjeseca subvencijama od 200 do 250 milijuna KM te od 100 do 150 milijuna KM osigurati dodatne likvidnosti uslijed obustave plaćanja akontacije poreza na dobit. Financijski solventnije županije imat će i svoje specifične mjere, pa se očekuje da se konsolidirano, raznim subvencijama, u gospodarstvo “ubrizga” dodatnih 100 - 130 milijuna KM. Također, iz proračuna FBiH županijama će preko transfera biti doznačeno 200 milijuna KM, dok će općinama i gradovima biti doznačeno 30 milijuna KM.
Viškovi
Što se tiče predviđenih aktivnih mjera, planirano je žurno usvajanje fiskalnih zakona (zakon o doprinosima i zakon o porezu na dohodak). Novi zakon o doprinosima predviđa ukupnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5% (doprinos za MIO — 18%, doprinos za zdravstveno osiguranje — 13,5% i doprinos za osiguranje u doba nezaposlenosti — 1%). Što se tiče Zakona o porezu na dohodak, neoporezivi dio (obvezni odbitak) podiže se na 800 KM mjesečno, a sve iznad tog iznosa bit će oporezovano po stopi od 13%. Ovo će biti izuzetno snažna poruka gospodarstvu i potencijalnim investitorima jer donošenje ovih propisa ima za cilj “čišćenje sustava” od ostataka “zapovjedne” ekonomije i, još važnije, porezno rasterećenje rada, ali i povećanje realnih plaća. Usvajanje ovih zakonskih propisa omogućit će rast minimalne, odnosno najniže plaće u FBiH, koja trenutačno iznosi 407 KM, a realno bi trebala biti značajno veća. Ovi zakoni primjenjivali bi se od 1. siječnja 2021. godine. Među aktivnim mjerama je i ona koja predviđa da Agencija za bankarstvo FBiH nastavi donositi mjere u cilju optimizacije likvidnosti i kapitalnih zahtjeva, a u svrhu pomoći gospodarstvu i zaštite i stabilnosti sektora. Ako bankama zatreba dodatnih sredstava, imaju viškove koje drže iznad razine obveznih rezervi kod Centralne banke.
Ti viškovi iznose oko 2,8 milijardi KM i predstavljaju solidan potencijal bankarskog sektora, koji će Federaciji biti nužan za oporavak gospodarstva.•
