Zdravlje ulazi na usta - poslovica je koju smo u djetinjstvu često slušali od starijih. U to doba hrana je bila zdrava, domaća, prirodno uzgojena. Danas je situacija znatno drugačija. Jedemo uvoznu hranu upitne kvalitete, piše Večernji list BiH.
Kakvu hranu jedemo, pitanje je koje se postavlja nakon sve češćih obavijesti o povlačenju prehrambenih proizvoda s polica trgovina zbog raznih neispravnosti. A sad imamo i novi globalni problem. Huti, teroristi, hutisti... raketiraju, tankeri gore, gusari s Crvenog mora utječu i na naše trpeze.
Traže bliža tržišta
Sve je puno dramatičnih kadrova, dramatičnih grafika. I dramatičnih naslova o trulim jabukama. Napadi su loša vijest za krhku opskrbu hranom, piše Politico. O čemu se, zapravo, radi? Promet Sueskim kanalom pao je za 42 posto u posljednja dva mjeseca; talijanske jabuke, talijanski limun - itekako se sve to izvozi. Čak 4,4 milijarde dolara poljoprivrednih proizvoda iz Italije godišnje ide za Aziju, no sada ne ide, nego trune u skladištima. Postavlja se pitanje gdje će ti proizvodi na kraju završiti. Predsjednik Poljoprivredne komore Hrvatske Mladen Jakopović kaže kako postoji mogućnost da će preplaviti hrvatsko tržište, ali da panike još nema, samo se osluškuje. - Naravno da robe iz Europske unije traže tržišta koja su im bliža, jeftinija i manje komplicirana - istaknula je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić. Kakvu hranu uistinu jedu Bosanci i Hercegovci, pitanje je od milijun dolara na koje ni nadležne institucije ne mogu pouzdano odgovoriti. Ravnatelj Džemil Hajrić ranije je kazao kako Agencija za sigurnost hrane BiH uredno obavještava građane o povlačenju i opozivu hrane, ali samo u analizama u kojima ona sudjeluje. Agencija, kako dodaje Hajrić, ne obavještava građane o rezultatima analiza prehrambenih proizvoda i njihovu eventualnom povlačenju iz prodaje, a koje su provela federalna i županijska inspekcijska tijela, te se građani o njihovu radu mogu informirati na njihovim službenim internetskim stranicama. Postavlja se pitanje treba li svaki građanin BiH, kako bi se informirao, svakodnevno "visjeti" na internetskim stranicama inspekcija i tamo tražiti je li i zašto neki artikl povučen iz prodaje.
Kontrole proizvoda
Iz udruga potrošača ističu kako se to vrlo često prešućuje, odnosno da sporni proizvodi ostaju i dalje na policama trgovina, što je, kako navode upućeni, odgovornost vlasnika trgovina, a nikako inspekcija koje zbog limitiranosti brojem inspektora ne mogu ući u svaku trgovinu, ali će postupiti po pozivu Agencije ako nije dobila povratnu informaciju od neke trgovine. Problem je i to, kako navode upućeni u ovu problematiku, što se u BiH radi malo laboratorijskih analiza i kontrole ispravnosti i kvalitete, kako hrane koja je uvezena tako i domaćih proizvoda. U Hrvatskoj se pribojavaju da će ta roba, koja je sad zbog situacije u Crvenom moru u skladištima i kojoj je kvaliteta upitna, preplaviti tamošnje tržište, koje ima mnogo strože kontrole od onog u BiH. Što tek mi možemo očekivati? Već godinama se govori da jedemo hranu upitne kvalitete te da je građanima pri kupnji najvažnija što niža cijena. To za zdravlje može biti prilično zabrinjavajuće. Posljednje istraživanje Eurobarometra o sigurnosti hrane prošireno je na svih sedam zemalja u procesu pristupanja EU, a prvi put u ovom istraživanju sudjelovali su građani BiH. U BiH su intervjuirana 1003 ispitanika, a rezultati istraživanja pokazuju da je građanima BiH pri kupnji hrane najvažnija cijena (64%), a zatim sigurnost (54%) i okus hrane (44%). Da mjesta za zabrinutost ima, govori i izvješće Agencije za sigurnost hrane BiH urađeno sredinom prošle godine o provedenoj kontroli pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla koja se nalazi u prodaji. U izvješću je, među ostalim, navedeno da od 184 uzorka (od toga 90 uzoraka domaćeg podrijetla) uzeta iz 16 vrsta hrane, samo tri nisu sadržavala ostatke pesticida. Čak 46% ispitanih uzoraka sadržavalo je ostatke pesticida iznad razine kvantifikacije. Agencija svake godine radi monitoring prisutnosti pesticida u hrani biljnog i životinjskog podrijetla u suradnji s inspekcijskim tijelima u obama entitetima. Ono što je važno istaknuti jest da su samo tri uzorka bila negativna na prisutnost pesticida, a to su kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad. Dakle, u 181 uzorku pronađeni su pesticidi.
