Pero Perić dragovoljac je Domovinskog rata i umirovljeni časnik, a njegova velika ljubav su ptice. Što se kaže, “od kad zna za sebe” Pero u kući ima pticu, ranije samo jednu-dvije, a već dugo godina bavi se uzgojem ptica pjevica, štiglića, kanarinaca, mješanaca, lugarina..., piše Večernji list BiH. - Kad sam imao 5 godina dobio sam prvu pticu. Otac mi je donio štiglića. Od tada me to vezalo, ušlo mi je u krv i nastojao sam to održati do danas. Poslije sam dobio i kanarinca. A s pravim uzgojem ptica počeo sam za vrijeme rata. U to vrijeme u Mostaru je postojala prodavaonica kućnih ljubimaca Zoo & Hobby, gdje sam nabavljao opremu i hranu za ptice. Tada sam prvi put počeo s uzgojem kanarinaca - priča nam Pero koji je u to vrijeme pisao svoj osobni dnevnik o uzgoju, čitao knjige i općenito literaturu o uzgoju ptica. Tada je, kaže, bilo mnogo teže doći do informacija, internet se počeo pojavljivati tek u naznakama, tako da je sve bilo do volje i snalažljivosti.
Prvo natjecanje
Kako je vrijeme prolazilo, Perina ljubav prema ovom hobiju sve je više rasla, počeo je ići i na natjecanja. - Prvo natjecanje na kojemu sam bio bilo je međudržavno natjecanje u Ljubuškom 2012. Tada je moj mješanac osvojio treće mjesto, a bilo je izloženo oko 400 ptica. To me je potaknulo krenuti intenzivnije s ovom vrstom “zabave”. Tražio sam se, želio raditi ono što mi najviše leži i gdje postižem najbolje rezultate - kazao nam je Pero. Prvi kanarinac kojega je “uzgojio” bio je kanarinac bakrene boje. Njegovoj radosti nije bilo kraja, Pero nam uzbuđeno govori kako se pitao zar je to moguće, da kod njega, u njegovoj kući, u jednom kavezu uspije spojiti par koji će dobiti mlade i na koncu da sve to uspije. - Kako biste se bavili uzgojem ptica, morate znati da to uzima mnogo vremena i pažnje. Opredijelio sam se za uzgoj onih ptica koje će se natjecati u ljepoti, dakle, trebaju imati besprijekorno perje. Za to je potreban poseban režim prehrane, a to traje manje-više cijeli život ptice. Trenutačna linija koju uzgajam zove se “Ahat crveni mozaik” i “Satinet crveni mozaik”. Sama ptica nakon dobivanja perja mora koristiti jajčanu prehranu s crvenilom, karotenom. Ili prirodnim putem konzumirajući mrkvu, ciklu i slično. Isto tako, postoji i biljka imena tušac. To je biljka koja u sebi ima karotin. Dakle, postoji sjemenasta hrana, jajčana hrana i postoji dodatak jajčanoj hrani, a to je karoten koji se miješa s hranom - ističe Pero. Kazao nam je također kako na području Mostara poznaje oko 70 uzgajivača ptica, a neki stvarni broj uzgajivača je oko 300. Manji je, naravno, broj onih koji idu na natjecanja.
Udruga “Feniks”
Zbog nezavidne situacije vezane uz uzgoj i zaštitu ptica, Pero je sa svojim prijateljima odlučio formirati Udrugu. - Naša Udruga za zaštitu i uzgoj ptica i drugih sitnih životinja “Feniks” osnovana je početkom prosinca prošle godine i djeluje na prostoru općine Mostar, ali i šire. Ideja za osnivanje udruge proistekla je iz različitih situacija i potreba. Naime, u Mostaru već dulji niz godina nije bilo izložbi ptica, nije bilo nikakvih aktivnosti za zaštitu i uzgoj. A nismo samo mi zakinuti neodržavanjem izložbe, ljudi iz drugih gradova, gdje se održavaju izložbe, pitaju nas zašto ih nema u Mostaru. Oni bi rado došli. Htio sam gradu “otvoriti oči” u vezi s tim znajući kako postoji veći broj uzgajivača ptica i sitnih životinja. Cilj nam je ljude povezati u jednu cjelinu, da se okupljamo, razmjenjujemo svoja iskustva i dr. Trenutačno imamo oko 50 članova, s tim da broj raste jer ljudi spoznaju naše ciljeve i žele se učlaniti. Ove godine, naravno i u idućima, u Mostaru planiramo održati izložbe u suradnji s Ornitološkim savezom BiH, a planiramo i izložbu s edukativnim programom gdje ćemo mlade uzgajivače i članove te sve zainteresirane uvoditi u program Udruge, a to su uzgoj i zaštita ptica. Želio bih spomenuti ljude koji su nam velika potpora u formiranju Udruge. Uzgajati ptice ne možeš sam, treba imati prijatelje, uzgajivače, poznanike, mentore koji su to već iskusili. Franjo Jarak Cana, Valerio Marojević Bata su dvojica ljudi koji najviše rade na očuvanju “žvatićkog pjeva”, potom Ivan Lasić se bavi uzgojem kanarinaca boje, Mili Katica uzgaja štigliće, Dragan Medan Gidra i mnogi drugi naši članovi... Naša Udruga će, prije svega, biti stručna, neopterećena nacionalnim predznacima. Mi međusobno odavno razmjenjujemo lijepa iskustva, družimo se i podržavamo. Željko Bilić također daje mnogo savjeta što se tiče uzgoja štiglića i kad sve to imate na umu, onda se vidi da će osnivanje Udruge podignuti sve na višu razinu.•
