Biskupi Biskupske konferencije BiH započeli su jučer u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu svoje 62. redovito zasjedanje pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. dr. Franje Komarice, predsjednika BK BiH. Na zasjedanju sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH: dopredsjednik kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, i mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. Na zasjedanju također sudjeluju izaslanici: Hrvatske biskupske konferencije mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda biskup srijemski mons. Đuro Gašparović i Austrijske biskupske konferencije mons. Maximilian Aichern, umirovljeni biskup iz Linza. Nakon zaziva Duha Svetoga i molitve trećeg časa, dobrodošlicu svima nazočnima zaželio je kardinal Puljić. “Nakon nemilih poplava u svibnju ova se mjesna crkva nastoji oteti poteškoćama jer je stradalo 20 župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u kojima se dio kuća mora iznova graditi, a mnoge druge obnavljati”, kazao je kardinal Puljić podsjećajući da su mnogi stradali i tijekom nedavnog rata. Kazao je da su Caritas i mnoge druge humanitarne ustanove priskočile u pomoć, ali i da su lokalne vlasti pokazale veliku nebrigu kada je riječ o pomoći ljudima. Spomenuo je i velik problem nevraćanja nacionalizirane imovine i njezinog otuđivanja. U uvodnoj riječi biskup Komarica je pozdravio sve biskupe poimence te spomenuo tri događaja od prošlog zasjedanja sredinom srpnja ove godine: Međudekanatski susret svih biskupija u BiH održan u Travniku 30. listopada 2014., III. izvanredna sinoda biskupa održana u Rimu od 5. do 19. listopada 2014. te opći izbori u BiH održani 12. listopada 2014. “I kao članovi Crkve i kao građani ove zemlje dijelimo s našim suvremenicima ‘radost i nadu, žalost i tjeskobu’ (GS 1) sadašnjeg vremena. Trudimo se – kako znamo možemo – biti blizu problemima suvremenog čovjeka u našoj životnoj sredini, ne zatvarajući se u neke uske ‘ladice’ – neprihvatljive za ispravno shvaćen kršćanski – katolički identitet. Želimo se držati principa evanđelja – voljeti Boga i bližnjega svoga, tj. načela: tuđe poštujemo, a svoga se ne stidimo, niti odričemo! – To se odnosi i na unutarnje područje naše crkvene discipline, kao i na naš zdravi odnos prema drugima i drugačijima oko nas – u zemlji i inozemstvu”, kazao je biskup Komarica te se ukratko osvrnuo na dnevni red zasjedanja. Biskup Štambuk je prenio pozdrave svih članova Hrvatske biskupske konferencije i njezinog predsjednika mons. Želimira Puljića, nadbiskupa zadarskog.
“Kao jedan od izaslanika HBK na Vašim zasjedanjima, želim Vam posvjedočiti da osobno s puno pažnje pratim događanja s terena na kojem žive vjernici koji su povjereni Vašoj duhovnoj pažnji i brizi. U to nezaobilazno spadaju i nedavni izbori u BiH, pa sve do najnovijeg govorenja o autocesti od Banje Luke do Splita i slična govorenja, planiranja i ponude. Vama, kao duhovnim pastirima, želim uspješnost u svim Vašim nastojanjima! Neka dobri Bog blagoslovi Vaše zauzimanje i za duhovno, kao i tjelesno dobro, vjernika katolika i pripadnika našeg hrvatskog naroda i drugih naroda s kojima živite i dijelite, kao što se kaže, dobro i zlo”, kazao je biskup Štambuk te iznio nekoliko pojedinosti s 49. zasjedanja HBK održanog u Zagrebu od 21. do 23. listopada 2014. Iskrenu radost i zahvalnost Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine na pozivu i mogućnosti za sudjelovanje na zasjedanju izrazio je biskup Gašparović koji je podsjetio da Međunarodnu biskupsku konferenciju svetog Ćirila i Metoda čini više država: Srbija s četiri biskupije: Beogradska nadbiskupija, Subotička, Zrenjaninska i Srijemska biskupija i Apostolski egzarhat za vjernike bizantskog obreda u Srbiji, te Kosovo, Crna Gora s Barskom nadbiskupijom i Kotorskom biskupijom i Makedonija sa Skopskom biskupijom i Apostolskim egzarahatom. “Nije nam lako zajedno zasjedati, jer su nam društvene i državne prilike u mnogo čemu različite. Jedino što nas ujedinjuje jesu naši zajednički pastoralni planovi koje usmjeravamo prema smjernicama naših biskupija. Ujedinjuju nas i dokumenti i smjernice Svete Stolice”, kazao je biskup Gašparović koji se ukratko osvrnuo i na stanje u njemu povjerenoj Srijemskoj biskupiji. “Većina katolika sudjeluje u vjerskom životu. Strah od očitovanja nacionalne pripadnosti prisutan je i dalje, ali kod veoma malog broja naših sugrađana. Veći problem je sa skupinom onih koji svoj nacionalni identitet polako poistovjećuju s identitetom većinskog naroda”, rekao je biskup Gašparović. Pozdrave svih biskupa Austrijske biskupske konferencije i njezina predsjednika kardinala Christopha Schönborna, nadbiskupa metropolita bečkog, prenio je biskup Aichern koji je progovorio o nekim najvažnijim crkvenim događanjima u Austriji. Osvrnuo se i na početak Prvog svjetskog rata prije 100 godina nakon atentata na austrijskog prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, napomenuvši da su mnogi bili žrtve toga rata.
