Smrtnost na cestama sve se više naziva pošasti 21. stoljeća. BiH je među najpogođenijim zemljama po ovom pitanju. Samo prošle godine dogodilo se više od 35 tisuća prometnih nesreća, a 255 osoba je izgubilo život. Brojne obitelji su zbog toga zavijene u crno, imaju nekoga koga se sjećaju, kome pale svijeću određenog datuma koji im je zauvijek promijenio život i zbog čega im više ništa neće biti isto. I koliko god se žalili na ceste koje jesu među najlošijima u Europi, činjenica je i da svi volimo malo jače stisnuti papučicu gasa i da nam ne igra veliku ulogu je li to stara cesta, osuvremenjena ili pak autocesta. I onda kad se dogodi nešto pogubno, bude kasno za promjenu, piše Vecernji.ba.
Dežurni krivci
Proteklih godina u BiH se mnogo govori o radarima, a vozači ih često spominju u negativnom kontekstu. Nekako se čini da su ovi uređaji postali dežurni krivci vozačima u zemlji koja ima najveću smrtnost na cesti u odnosu na broj stanovnika i nisu to paušalne procjene, već to pokazuje svjetska statistika. Kako su radari svakodnevna tema, poslali smo upit Ministarstvu unutarnjih poslova koje se često proziva da je postavilo najviše radara u BiH.
Kutija ima, međutim, pitanje je koliko je radara. Doznali smo i taj i još neke odgovore koji su zanimljivi javnosti. Riječ je o MUP-u u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje je jedno od najčešćih pitanja “slika li” i “je li me uslikalo”. Mnogi vozači će reći da su ti uređaji na svakom koraku Širokog Brijega, Gruda, Ljubuškog i Posušja, a evo što je istina.
- Uprava policije MUP-a na području Zapadnohercegovačke županije raspolaže sa šest mobilnih i jednim fiksnim radarom te su svi u funkciji – naveli su za Vecernji.ba u MUP-u, Sektoru uniformirane policije. Kazali su i što sve radari prate.
- Ovisno o vrsti radarskog sustava i njegovim mogućnostima, koriste se za mjerenje prekoračenja brzine vozila, dok je moguće zabilježiti i ostale prometne prekršaje kao što su pretjecanje, korištenje mobitela, nekorištenje sigurnosnog pojasa i slično – stoji u odgovoru za Večernji list. Također, često se priča o dopuštenom prekoračenju brzine, međutim, takvu dozvolu u Zapadnohercegovačkoj županiji demantiraju. - U skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u Zapadnohercegovačkoj županiji, ne postoji dopušteno prekoračenje brzine – tvrde. Radari su, kako stvari stoje, donekle disciplinirali vozače. - Analizirajući statistiku broja prometnih nesreća s težim i smrtnim posljedicama kada gledamo u duljem razdoblju i prateći stanje broja prometnih prekršaja, možemo sa sigurnošću reći da korištenje mobilnih i fiksnih radara utječe na vozače u prometu – navedeno je u odgovoru. Ono što se mnogi često pitaju je i što ako vozilo hrvatskih oznaka ili drugih stranih oznaka fotografira radar, a ono ide preko granice.
- Ako vozilo inozemnih registracijskih oznaka zabilježi radarski sustav, navedeno vozilo se prilikom obrade prekršaja unosi u zajednički sustav za obradu prekršaja “Renata”. O navedenim vozilima se vodi službena evidencija te ako se ta vozila zaustave u prometu i budu kontrolirana od policijskih službenika, počinitelju prekršaja uručuje se prekršajni nalog – ističu u MUP-u ZHŽ-a za Večernji list.
Prometna (ne)kultura
Za kraj smo pitali i što se planira u budućnosti vezano uz sigurnost putnika. - Kada je riječ o sigurnosti cestovnog prometa. veliku ulogu ima opremljenost prometne policije i njezina prisutnost na samim kritičnim mjestima, na dionicima ceste gdje su učestale prometne nesreće. Samim tim planirano je da se kroz tehnologiju i opremu za policijske službenike unaprijedi rad policije u zajednici, što će u konačnici utjecati i na sigurnost putnika u prometu – odgovorili su iz MUP-a ZHŽ-a za Večernji list.
Upravo je ta sigurnost putnika osnovna stavka i u budućnosti na tome treba biti fokus jer trenutačno se u BiH grade brojne (auto)ceste, ali bez prometne kulture to nam ništa neće značiti, već ćemo i u vremenu koje predstoji, nažalost, čitati o crnoj statistici na bh. prometnicama.
Dežurni krivci
Proteklih godina u BiH se mnogo govori o radarima, a vozači ih često spominju u negativnom kontekstu. Nekako se čini da su ovi uređaji postali dežurni krivci vozačima u zemlji koja ima najveću smrtnost na cesti u odnosu na broj stanovnika i nisu to paušalne procjene, već to pokazuje svjetska statistika. Kako su radari svakodnevna tema, poslali smo upit Ministarstvu unutarnjih poslova koje se često proziva da je postavilo najviše radara u BiH.
Kutija ima, međutim, pitanje je koliko je radara. Doznali smo i taj i još neke odgovore koji su zanimljivi javnosti. Riječ je o MUP-u u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje je jedno od najčešćih pitanja “slika li” i “je li me uslikalo”. Mnogi vozači će reći da su ti uređaji na svakom koraku Širokog Brijega, Gruda, Ljubuškog i Posušja, a evo što je istina.
- Uprava policije MUP-a na području Zapadnohercegovačke županije raspolaže sa šest mobilnih i jednim fiksnim radarom te su svi u funkciji – naveli su za Vecernji.ba u MUP-u, Sektoru uniformirane policije. Kazali su i što sve radari prate.
- Ovisno o vrsti radarskog sustava i njegovim mogućnostima, koriste se za mjerenje prekoračenja brzine vozila, dok je moguće zabilježiti i ostale prometne prekršaje kao što su pretjecanje, korištenje mobitela, nekorištenje sigurnosnog pojasa i slično – stoji u odgovoru za Večernji list. Također, često se priča o dopuštenom prekoračenju brzine, međutim, takvu dozvolu u Zapadnohercegovačkoj županiji demantiraju. - U skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama u Zapadnohercegovačkoj županiji, ne postoji dopušteno prekoračenje brzine – tvrde. Radari su, kako stvari stoje, donekle disciplinirali vozače. - Analizirajući statistiku broja prometnih nesreća s težim i smrtnim posljedicama kada gledamo u duljem razdoblju i prateći stanje broja prometnih prekršaja, možemo sa sigurnošću reći da korištenje mobilnih i fiksnih radara utječe na vozače u prometu – navedeno je u odgovoru. Ono što se mnogi često pitaju je i što ako vozilo hrvatskih oznaka ili drugih stranih oznaka fotografira radar, a ono ide preko granice.
- Ako vozilo inozemnih registracijskih oznaka zabilježi radarski sustav, navedeno vozilo se prilikom obrade prekršaja unosi u zajednički sustav za obradu prekršaja “Renata”. O navedenim vozilima se vodi službena evidencija te ako se ta vozila zaustave u prometu i budu kontrolirana od policijskih službenika, počinitelju prekršaja uručuje se prekršajni nalog – ističu u MUP-u ZHŽ-a za Večernji list.
Prometna (ne)kultura
Za kraj smo pitali i što se planira u budućnosti vezano uz sigurnost putnika. - Kada je riječ o sigurnosti cestovnog prometa. veliku ulogu ima opremljenost prometne policije i njezina prisutnost na samim kritičnim mjestima, na dionicima ceste gdje su učestale prometne nesreće. Samim tim planirano je da se kroz tehnologiju i opremu za policijske službenike unaprijedi rad policije u zajednici, što će u konačnici utjecati i na sigurnost putnika u prometu – odgovorili su iz MUP-a ZHŽ-a za Večernji list.
Upravo je ta sigurnost putnika osnovna stavka i u budućnosti na tome treba biti fokus jer trenutačno se u BiH grade brojne (auto)ceste, ali bez prometne kulture to nam ništa neće značiti, već ćemo i u vremenu koje predstoji, nažalost, čitati o crnoj statistici na bh. prometnicama.
