Realan broj radnih sati tijekom tjedna za stanovnike Europske unije između 20 i 64 godine života na njihovu glavnom poslu prošle godine u prosjeku je iznosio 36,1 sat, objavio je Eurostat. Institucija Europske unije zadužena za statistiku Eurostat objavila je službene podatke o tome koliko građani zemalja u Europi tjedno rade u prosjeku, piše Večernji list BiH.
Službene statistike
Prema rezultatima ovog istraživanja, građani Bosne i Hercegovine u prosjeku rade 41,4 sata tjedno, što je treća najveća "satnica" u Europi. Ispred Bosne i Hercegovine nalaze se samo Turska (44,2 sata tjedno) i Srbija (41,7 sati tjedno). Što se tiče Europske unije, najviše rade građani Grčke (39,8 sati), dok su odmah poslije njih stanovnici Rumunjske (39,5), Poljske (39,3) te Bugarske (39). S druge strane, najkraći radni tjedan u prosjeku imaju građani Nizozemske (32,2), Austrije (33,6), Norveške (33,9), Njemačke (34) i Danske (34,3). Gospodarske djelatnosti s najduljom radnom nedjeljom u Europskoj uniji 2023. godine bile su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (41,5 stvarnih radnih sati), vađenje ruda i kamena (39,1) i građevinarstvo (38,9). Najkraći radni tjedan zabilježen je u djelatnostima gospodarstava kao poslodavca (26,7 sati), u oblasti obrazovanja (31,9) te umjetnosti, zabave i rekreacije (33). Spomenuto istraživanje oslanja se na prosječan broj radnih sati tjedno, a ne na radni entuzijazam. Tako se došlo do podatka da radnici u BiH premašuju one u Njemačkoj, Švicarskoj, Norveškoj i gotovo cijeloj Europi po broju radnih sati. - Najdulje rade u najsiromašnijim državama. Vlasnici tvrtki u tim državama misle da, ako radnik radi 12 sati danas, da je isto toliko i produktivan. Naprotiv, ljudi su toliko iscrpljeni da doslovno ne funkcioniraju. Ali poslodavci to očigledno ne shvaćaju. Zato smo i došli u ovakvu situaciju, sve je više onih koji odlaze - komentar je jednog bh. građanina. Drugi kaže da je statistika takva zbog zaposlenih u državnoj službi, da radnici kod privatnika rade znatno dulje. Kod nas se cijela drama stvara oko neradne nedjelje, dok Zapad uvodi četverodnevni radni tjedan.
Provođenje testiranja
U 45 kompanija diljem Njemačke u veljači je počela primjena četverodnevnog radnog tjedna, tijekom koje će se utvrđivati učinci četverodnevnog radnog tjedna na plaću kakva je bila tijekom petodnevnog radnog tjedna. Testiranje će trajati pola godine. Inicijativu za četverodnevni radni tjedan vodi berlinska konzultantska kompanija Intraprenör u suradnji s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG). Zagovornici skraćivanja radnoga tjedna nadaju se da će to učiniti radnike sretnijima i produktivnijima u vrijeme kada je rast produktivnosti u Njemačkoj spor i postoji nedostatak radne snage. Prema pristašama četverodnevnog radnog tjedna i većini onih koji su imali priliku raditi četiri dana u tjednu, to bi povećalo dobrobit radnika, učinilo bi ih produktivnijima. Prema istraživanju kompanije Forsa, 71 posto zaposlenih Nijemaca želi imati mogućnost raditi četiri dana u tjednu. Više od tri četvrtine podržava Vladinu odluku o razmatranju uvođenja četverodnevnog radnog tjedna, a dva od tri poslodavca također podržavaju Vladinu odluku. •
