Kompliciranje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini nakon zadnjih odluka visokog predstavnika, odnosno nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, reflektiralo se na državni parlament. Malo što je danas bilo prihvatljivo kvalificiranoj većini u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Čak i ono što je došlo iz Vijeća ministara BiH kao usuglašen stav.
Tako je ovaj dom, na prvom zasjedanju nakon odluke Chtristiana Schmidta, razmatrao zahtjev Vijeća ministara BiH da se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini BiH razmatra po žurnom postupku, ali je zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasovanja, ovaj zahtjev upućen Kolegiju Doma na usuglašavanje.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona kojim se, kako je navedeno iz te institucije, provodi odluka Ustavnog suda BiH. Dopunama zakona, koji je predložilo Ministarstvo pravde, vrši se ujednačavanje prava na troškove smještaja i naknade za odvojeni život stručnog osoblja u pravosudnim institucijama s nositeljima pravosudnih funkcija, sucima i tužiteljima na razini BiH, a radi osiguranja principa neovisnosti pravosuđa.
Istodobno se uvodi naknada za obvezno dežurstvo ili pripravnost za rad sucima i tužiteljima, a njenu visinu, uvjete i način ostvarivanja definirat će Vijeće ministara BiH posebnom odlukom.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je, obrazlažući zahtjev za razmatranje predloženog zakona po žurnom postupku, kazao je da se radi o jednostavnim dopunama kojima se provode odluke Europskog suda za ljudska prava u Strazburu kao i odluke Ustavnog suda BiH.
- Isto tako, BiH svakodnevno trpi štetne posljedice, obzirom da suci, tužitelji kao i stručno osoblje redovno tuže, te pored glavnice nanosi se šteta proračunu BiH u vidu zakonske zatezne kamate i sudskih troškova - naveo je Bunoza i predložio da se o ovome zakonu raspravlja po žurnom postupku, što ipak nije prihvaćeno.
Zastupnički dom razmatrao je principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Denis Zvizdić. Ustavnopravno povjerenstvo nije pozitivno ocijenilo predloženi zakon.
- Želim još jednom podsjetiti na razloge zbog kojih sam predložio ovaj zakon o Vrhovnom sudu i razloge zbog kojih smatram da je ovaj zakon neophodan i potreban BiH. Prvi je da je BiH praktično jedina zemlja u regiji koja nema vrhovni sud i jedina država u Europi koja nema vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse - kazao je Zvizdić, koji je i sam priznao da je svjestan kako ovaj zakon neće biti usvojen.
S dnevnog reda je skinut Prijedlog zakona o dopunama Zakona o obrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta, a isto se dogodilo i s Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o strancima, koji je predložio zastupnik NiP-a Nihad Omerović.
Jasno je da realnih pomaka u radu institucija države BiH, uključujući i Parlamentarnu skupštinu BiH, neće biti sve dok se na razini lidera vladajuće koalicije ne pokuša postići dogovor o nastavku reformi, europskog puta, ali i uopće funkcioniranja državne vlasti u ostatku ovog izbornog mandata.
Današnje zasjedanje Zastupničkog doma samo je potvrdilo da je zemlja nakon nametanja izmjena Izbornog zakona skliznula u novu krizu čije će se razmjere tek vidjeti u narednim tjednima.
