Predviđanja brojnih financijskih institucija, domaćih, ali i međunarodnih, prema kojima bi u ovoj godini trebalo doći do usporavanja rasta cijena u Bosni i Hercegovini, slažu se s globalnim trendovima koji su vidljivi kroz stabilizaciju situacije na tržištima hrane i energenata, piše Večernji list BiH.
Ekonomske aktivnosti
Na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH mogao se čuti niz detalja o ekonomskim očekivanjima u ovoj godini, s posebnim fokusom na inflaciju s jedne te ekonomski rast s druge strane. Informacija Direkcije za ekonomsko planiranje o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu od 2023. do 2025. godine tako daje predviđanja kako bi se u 2023. godini u BiH mogao očekivati sporiji rast inflacije u odnosu na prethodnu godinu (6,7%). Uzimajući u obzir kako je inflacija u prosincu prošle godine iznosila 14,8 posto, to bi zapravo značilo i značajan pad. Vrlo mali pad mogao se vidjeti već u siječnju, kada je inflacija iznosila 14,7 posto, a to bi zapravo ukazivalo na početak onoga čemu se nadaju svi ekonomski stručnjaci, a poglavito žitelji BiH koji na svojim kućnim proračunima osjete izniman rast cijena, posebno prehrambenih proizvoda.
S druge pak strane, jasno je kako nas u ovoj godini, a u skladu s trendovima u globalnim gospodarskim tokovima, očekuje usporavanje ekonomske aktivnosti. U kojoj mjeri će zaista i doći do toga, ostaje vidjeti, no procjene iz informacije Direkcije za ekonomsko planiranje o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu od 2023. do 2025. godine pokazuju kako se u ovom razdoblju predviđa ekonomski rast od oko 2,5% na godišnjoj razini.
A da bi se rast koliko-toliko održavao, bit će potrebno poseban fokus usmjeriti na investicijski ciklus u Bosni i Hercegovini. Direkcija za ekonomsko planiranje tako pretpostavlja kako bi
ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća potražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija. Entiteti, kao značajni nositelji investicijskih procesa, a poglavito u kontekstu cestogradnje, morat će fokus usmjeriti na održavanje zamaha koji je zabilježen u proteklim godinama, pritom jačajući i veze s međunarodnim financijskim institucijama, napose Europskom bankom za obnovu i razvoj, Europskom investicijskom bankom, kao i Svjetskom bankom. Potonja institucija ima odobrenih 638,5 milijuna američkih dolara u 12 aktivnih investicijskih projekata. U razdoblju koje je pred nama ta će se pomoć ove moćne financijske grupacije dodatno povećati, a razlog je donošenje Okvira partnerstva s BiH za razdoblje 2023. – 2027. godine.
Nema recesije
Večernji list nedavno je imao uvid u spomenuti dokument koji donosi popis nekoliko ključnih strateških ciljeva kojima se želi ojačati gospodarska situacija u BiH, povećati zaposlenost, odnosno podignuti na višu razinu stupanj iskorištavanja brojnih potencijala kojima zemlja obiluje. Predloženo IBRD (Međunarodna banka za obnovu i razvoj) financiranje u okviru partnerstva sa zemljom (CPF) bit će do 750 milijuna dolara.
Budući da je bh. ekonomija uvelike ovisna o kretanjima na tržištima Europske unije, ohrabruje nedavno objavljena informacija kako su članice Unije, prema svemu sudeći, izbjegle najavljenu recesiju. Gospodarstvo u BiH, a napose izvorno orijentirano, izravno je povezano s kretanjima u EU jer BiH upravo i najviše izvozi u zemlje Unije. Izbjegavanje recesije značilo bi onda i snažniji rast BDP-a od očekivanoga. •
