Već dulji niz godina diljem Bosne i Hercegovine cvjeta ambrozija, što izaziva alergiju, gušenje i suze gotovo svakoga petoga bh. građanina. Širenje ambrozije zapravo je znak zapuštenosti zemlje i posljedica dugogodišnjeg zarastanja BiH u korov, piše Večernji list BiH. Ta neugodna biljka može rasti i na obrađenim njivama, ali pravo njezino carstvo su napuštene oranice, livade i pašnjaci - čega ima napretek. U Hrvatskoj se razmatra mogućnost da se neobrađena zemlja oduzima vlasnicima.
Odumiranje poljoprivrede
Podatak kako je u BiH čak milijun hektara zemljišta neobrađen, dovoljno govori o tome kojim putem ide poljoprivreda. U odnosu na ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini, površina obradivog zemljišta se smanjuje, dok je površina neiskorištenog i neobrađenog zemljišta povećana i doseže između 45 i 49 posto u odnosu na ukupnu površinu obradivoga zemljišta.
Iako je nekada BiH proizvodila hranu koja je bila dovoljna za prehraniti cjelokupno stanovništvo, danas je poljoprivreda u odumiranju. Zapravo, tek trećina hrane potrebne za zadovoljavanje potreba proizvodi se u zemlji, dok gotovo dvije trećine stižu iz uvoza, a o kvaliteti uvezene hrane da i ne govorimo.
Dok je gotovo 550.000 građana nezaposleno, a godišnji uvoz hrane dosegao je vrtoglave dvije i pol milijarde KM, u BiH većina oranica leži neobrađena i zarasla je u korov, doslovno do neprepoznatljivosti. Analize su pokazale da BiH raspolaže s oko 2,25 milijuna hektara obradive površine, od čega se obrađuje samo oko 25 posto. Vidljivo je da uz toliko nezaposlenih ljudi u BiH i tako ogroman resurs, prema UNDP-ijevu nacionalnom izvješću o humanom razvoju, BiH uvozi više od 65 posto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba. U istom izvješću se također navodi kako su mlijeko i meso glavni poljoprivredni proizvodi, a proizvode se uglavnom na malim privatnim farmama. Podaci nedavnog istraživanja Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP), koje se odnosilo na perspektive razvoja poljoprivrede u zemljama diljem svijeta, pokazali su kako je BiH agrarno najnerazvijenija zemlja u Europi iako čak 60% njezina stanovništva živi u općinama u kojima bi poljoprivreda trebala predstavljati najvažniju gospodarsku granu!
Sela ostaju prazna
Proporcionalno smanjenju oranica smanjuje se i broj ratara koji mahom napuštaju sela. Odlaze u gradove po cijenu rada “na crno”, za minimalac ili osrednju plaću jer im je ona, ipak, sigurnija nego nastaviti se baviti poljoprivredom. Poljoprivrednici od svojih njiva ruke dižu ponajviše zbog skupe obrade zemlje te nemogućnosti, zbog jeftinih roba iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike, prodati ono što su uzgojili. Treba naglasiti kako se u BiH navodnjava tek 1% obradivog zemljišta, što je beznačajno u usporedbi s EU.•
