Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s velikim izazovima koji dovode do značajnog pada poljoprivredne proizvodnje, piše Večernji list BiH.
Loše vremenske prilike, poput suše, i visoki troškovi repromaterijala, goriva i gnojiva, rezultiraju sve manjom zasijanom površinom, što izravno utječe na prinos kultura. Poljoprivrednici ističu da se suočavaju s nedostatkom poticaja za proizvodnju te da otkupne cijene nisu dostatne kako bi pokrile troškove proizvodnje.
Vremenske prilike
Poljoprivrednici u području Semberije i Majevice trenutačno se suočavaju s problemom neredovite isplate poticaja. - U Republici Srpskoj nam za poticaje duguju gotovo 80 milijuna maraka iz prošle godine. Najveća dugovanja odnose se na kapitalne investicije. Tijekom idućeg tjedna ćemo najvjerojatnije organizirati sastanak kako bismo vidjeli što se događa. Ljude treba stimulirati i zadržati ih u proizvodnji - kazao je za klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije i Majevice.
Istodobno, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a isplatilo je posredstvom Agencije za agrarna plaćanja 429.026 KM za poticaje u poljoprivredi. Isplaćene su premija za sjemenska strna žita i premija za sjemenski suncokret, priopćeno je iz resornog ministarstva. Pozitivna je vijest i što vremenske prilike pogoduju usjevima u selima u Semberiji i Majevici, osobito kada se govori o pšenici kao strateškoj žitarici pa tamošnji ratari očekuju dobre prinose sa značajnom kvalitetom. Inače, poznato je da semberska sela predstavljaju najveću žitnicu u BiH, a usjevi na poljoprivrednim zemljištima su u solidnom stanju. A najviše se ističe pšenica.
-Pšenica je završila fazu cvjetanja, a sada je u tijeku nalijevanje u zrno. Na svu sreću, ove godine nismo zabilježili prisutnost štetočina, nedavno smo radili tretman i praktički se nalazimo na kraju posla. Sada čekamo žetvu, nadamo se dobrim i kvalitetnim prinosima u želji da će nadolazeće vremenske prilike biti pogodne - kazao je za klix.ba Bakajlić. S druge strane, semberske ratare, kazali su, najviše zabrinjava otkupna cijena pšenice koja još uvijek nije formirana. - Iako smo imali određene oscilacije s temperaturama, možemo reći da smo jako zadovoljni jer godina zasad ide svojim tijekom. Naša su očekivanja da će ona biti znatno bolja u odnosu na prošlu, koja je bila jedna od najlošijih - dodaje Bakajlić za navedeni medij.
Kada je riječ o kukuruzu, pod njime će se naći između 20 i 30 tisuća hektara obradive površine. Do danas je zasijano okvirno 80 posto, dok će se ostatak naći na brdovitim površinama u idućem razdoblju. - Posao nismo u cijelosti uspjeli završiti zbog nedostatka vlage, ali sada su se vremenske prilike promijenile i sve ćemo odraditi u kratkom razdoblju. Određenih problema imali smo s kukuruzom, odnosno zasadima koji su prije zasijani jer su pretrpjeli šok zbog vremenskih prilika. Na svu sreću, sve se uspjelo oporaviti i sad nam slijedi tretiranje protiv korova - objasnio je Bakajlić za klix.ba.
Sve veći uvoz
Inače, u Semberiji, kao i u ostatku BiH, sve veći broj poljoprivrednika odustaje od proizvodnje. Podaci statističkih agencija iz prošle godine kažu da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, a da Republika Srpska raspolaže s oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se gotovo polovina ne koristi za proizvodnju hrane. Sve to dovelo je do sve većeg uvoza hrane. Podsjetimo, u prošloj godini iz BiH je izvezeno hrane u vrijednosti od milijardu i stotinu milijuna, a uvezeno za 4 milijarde i 600 milijuna KM. Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima uvjerljivo najveći minus. Od ukupnog vanjskotrgovinskog deficita, koji iznosi 11 milijardi KM, trećina, odnosno tri i pol milijarde odnosi se upravo na ovaj sektor.
