Postoji odgovor na pitanje koliko košta počinjenje ratnog zločina u Bosni i Hercegovini, jer ako netko bude osuđen za stravična kaznena djela na godinu dana može otkupiti tu kaznu po cijeni koja iznosi 100 KM po jednom danu.
Precizirano je to Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine, a iako se postavlja pitanje kako netko za silovanja, mučenja i druge zločine počinjene u ratu može dobiti tako malu kaznu, još je poraznija činjenica da uz nju ne mora odležati niti jedan dan u zatvoru.
Osam osuđenih za ratne zločine na kaznu do jedne godine zamijenili su u Bosni i Hercegovini, u posljednjih pet godina, zatvorsku kaznu novčanom. Slobodu su kupili za 36.500 KM po osobi.
TRIAL International koji se bavi zaštitom prava žrtava već neko vrijeme upozorava na ovaj fenomen i poziva odgovorne da onemoguće otkup kazne za ratne zločine.
Ipak, na predložene izmjene Kaznenog zakona BiH kojima bi se pravednije reguliralo ovo pitanje, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ili točnije radno tijelo tog doma dalo je dva puta negativno mišljenje zbog čega je zakon završio svoju parlamentarnu proceduru.
Izmjene Kaznenog zakona u parlamentarnu proceduru uputio je zastupnik SDP-a BiH u tom domu Saša Magazinović koji je u razgovoru za Fenu kazao kako one nisu rukovođene nikakvim političkim ciljevima nego zdravim razumom i velikim suosjećanjem s žrtvama i njihovim obiteljima.
Magazinović kaže kako je intencija ovih izmjena bila onemogućiti otkup kazne, a tu se još i s razlogom postavlja pitanje kako dođe do toga da zločinci bivaju osuđeni na tako nevjerojatno kratku kaznu zatvora, a kada i budu osuđeni imaju pravo financijski je otkupiti.
- Tako da se može reći da ratni zločini u Bosni i Hercegovini ima svoju cijenu, a ona je prilično niska s obzirom na učinjeno. Ovaj zakon se ne može gledati iz kuta koristi ili štete niti jedne etničke grupe u Bosni i Hercegovini jer su tu mogućnost koristili pripadnici sva tri konstitutivna naroda kako bi izbjegli zatvorsko izdržavanje kazne za zločin koji su počinili - dodaje Magazinović.
Kada se pročitaju neke od izrečenih presuda, kaže Magazinović, odmah postaje jasno da je jedina logična stvar da se izmijeni Kazneni zakon na način da netko tko je osuđen za ratni zločin ne može otkupiti kaznu.
- Zakon je sada završio svoj parlamentarni put, nažalost bezuspješno, ali će se rasprava o njemu nastaviti u pravosudnim krugovima jer postoje alati da se ovo pitanje uredi. Također, nastavit će se i zagovaranje nevladinog sektora - kaže on.
Na izmjeni zakona Magazinović je radio sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OESS-a u BiH, ali prije svega na osnovu zahtjeva UN komiteta za eliminaciju diskriminacije nad ženama, koji je 2020. godine donio Odluku protiv BiH kojom se od države traži da spriječi da osuđeni počinitelji ratnih zločina imaju mogućnost zamijeniti zatvorsku kaznu novčanom.
Iz TRIAL International BiH kazali su Feni ranije da se mogućnošću i praksom zamjene kazne zatvora novčanom kaznom šalje obeshrabrujuća porukama žrtvama ratnih zločina.
U mišljenju Ministarstva pravde BiH navedeno je kako je opravdano podržati izmjenu koju predviđa prijedlog zakona, uzimajući u obzir da Sud BiH svojom kaznenom politikom nije spriječio mogućnost zamjene izrečene kazne zatvora novčanom kaznom za ovu vrstu kaznenih djela.
To je Sud mogao učiniti, kažu iz Ministarstva, uvažavajući odredbu člana 48. Kaznenog zakona jer se njome nalaže da se počinitelju kaznenog djela odmjeri kazna u granicama koje su zakonom propisane za to kazneno djelo, imajući u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude manja ili veća.
Naveli su i kako je predloženu izmjenu podržala i radna grupa koju je uspostavilo Ministarstvo pravde za izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku, što je posao predviđen Srednjoročnim planom rada Ministarstva pravde za 2024. godinu.
Jedno od pitanja kojem je potrebno posvetiti pažnju je, navodi Magazinović, kako je moguće da se osumnjičenima sudi po zakonu koji je vrijedio u vrijeme počinjenja kaznenog djela što je u ovom slučaju Kazneni zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a onda im se omogućava otkup kazne što je omogućeno Kaznenim zakonom BiH. Također, neophodno je mijenjati i entitetske zakone.
Prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Isto toliko za otkup zatvorske kazne po danu predviđaju i Kazneni zakon Federacije BiH i Brčko distrikta, dok Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da jedan dan zatvora vrijedi 50 KM, ako se radi o kazni kraćoj od 12 mjeseci.
