Upravno vijeće Klinike za dječje bolesti Zagreb pokrenulo je postupak razrješenja prof. Gorana Roića s mjesta ravnatelja. Kliniku do daljega vodi zamjenica doc. dr. Iva Hojsak. Roić se na odluku može očitovati u roku od 24 sata, preko odvjetnika. Ljutnja i dubok sram osjećaji su većine liječnika ovih dana. Od ovog skandala hrvatsko zdravstvo dugo će se oporavljati, svjesni su, ali se i nadaju da će ovakav rez očistiti žito od kukolja i da je "radi higijene društva", kažu, možda ovo i dobro, da se ova liječnička ljaga spere. "Među nama 99%... evo, 95% liječnika pošteno radi svoj posao", kazao nam je jedan liječnik.
"Sramim se što sam doktor, to sam sinoć rekla i mužu!", priznaje liječnica KBC-a Sestre milosrdnice, u nevjerici i osjećaju gađenja izazvanim detaljima zdravstveno-koruptivne afere koja potresa hrvatsku javnost od petka. – Beroš je samo par dana prije hapšenja imao obraza izjaviti kako naši kolege koji štrajkaju imaju na duši onkološke bolesnike, što je strašno licemjerje. Osim prema bolesnim ljudima, on i ostali doktori umočeni u ovu aferu nanijeli su toliko štete i sramote svima u zdravstvu – govori liječnica iz Vinogradske.
Svi s kojima smo razgovarali uvjereni su da Krešimira Rotima treba odmah smijeniti s mjesta predstojnika Klinike za neurokirurgiju, štoviše, i da bi trebao dobiti izvanredni otkaz. Pozivaju pritom na bolnički statut, koji predviđa smjenu šefa odjela koji nesavjesnim radom prouzroči štetu bolnici, te na Zakon o radu koji izvanredni otkaz predviđa u slučaju osobito teške povrede iz radnog odnosa.
S mjesta predstojnika Zavoda za neurokirugiju Rotim bi morao biti smijenjen u najkraćem roku, dok bi tek potvrđena optužnica protiv njega predstavljala razlog za trenutni otkaz ugovora o radu. Moćni neurokirug koji je svoju karijeru pomno gradio godinama, mogao bi u konačnici ostati i bez licence za rad, ako mu sud ili DORH kao mjeru opreza izreknu zabranu obavljanja djelatnosti. To bi značilo da ne bi mogao raditi ni u svojim privatnim poliklinikama. Iako nitko ne osporava Rotimovu stručnost u neurokirugiji, čini se da nitko u Vinogradskoj ne bi ni trepnuo za njim, naprotiv.
– Zavod kojem je, nažalost, formalno i dalje na čelu, je institucija u instituciji. Doktori su to koji rade i privatno u njegovim poliklinikama i ponašaju se kao i on, tu nema suradnje s drugim klinikama – govori jedan liječnik, ukazujući i da se uređaj ne može kupti bez sugasnosti ravnateljstva. Dva različita ravnateljska iskustva pak govore, da odjel koji traži neki uređaj obrazlaže potrebu za njim i daje stručne specifikacije uređaja, a ravnatelj jedne specijalistike nije do kraja upućen u performanse uređaja namijenjenog drugoj specijalistici.
Čuli smo i komentare navodno loših odnosa između Rotima i Beroša. – Nemojmo biti naivni. Rotim je Berošu bio nadređeni i Beroš nije mogao dobiti onoliko prostora na Zavodu koliko je htio, jer šef određuje tko će operirati, koliko i kada. Međutim, čim je Beroš postao ministar, našli su zajednički interes – čuli smo u Vinogradskoj.
Dok je bio ravnatelj KBCSM, Rotim je bio nadređen i Goranu Roiću, koji mu je tada bio zamjenik. Ne jenjava čuđenje svih koji su s Roićem surađivali i pitaju se: kako se on upleo u ovu priču?
