Carinski službenici Područnog carinskog ureda Osijek na terminalu Županja otkrili su pokušaj krijumčarenja 715 živih kornjača koje se nalaze na popisu zaštićenih životinja po CITES konvenciji. To je najveća zapljena živih životinja u Hrvatskoj.
Kako je navedeno, carinici su, provodeći redovite mjere nadzora i provjera robe, koja se provozi kroz carinsko područje Europske unije, a time i Hrvatske, otkrili kornjače u vozilu koje je u RH ušlo iz BiH. Posljednja takva zapljena dogodila se prije dvije godine kod Čapljine, na izlazu iz BiH, kada su u prtljažniku vozila Opel, oznaka RH, otkrivene četiri kutije s 640 barskim kornjačama. Vozilom je upravljao državljanin Hrvatske Željko Obradović (54), kojega je za krijumčarenje i optužilo Tužiteljstvo BiH. Hrvatska, zemlja na granici EU, idealna je točka ruti krijumčara životinja, pa su zapljene na granicama sve češće. Najveći su problem talijanski krivolovci na ptice pjevice, no krijumčare se i kornjače, ptice grabljivice i druge vrste. Životinje se krijumčare na skrivenim mjestima u autima, prtljazi ili odjeći. “Najkreativniji” je bio muškarac koji je u svojim hlačama napravio 10-ak gnjezdašaca za ugrožene ptičice. Broj zapljena krijumčarenih životinja na hrvatskim granicama u nekoliko je godina višestruko porastao, pa je u 2011. zabilježeno dvostruko više slučajeva nego 2008. Vrijednost zaplijenjenih životinja procjenjuje se na više od pola milijuna kuna. Inspektori zaštite okoliša sve češće plijene poprilično egzotične i zabranjene predmete, biljke i životinje, a uglavnom je riječ o zmijskim kožama, ugroženim pticama, zaštićenim kornjačama, no nađu se i poneke slonovske kljove. Životinje koje se krijumčare su na CITES listi ugroženih životinjskih vrsta te su trgovina i promet njima strogo zabranjeni. Kazne za one koji krijumčare životinje kreću se od 7000 do 30.000 kn za fizičke, odnosno od 25.000 do 200.000 kn za pravne osobe. Procjenjuje se da je crno tržište zaštićenim životinjskim vrstama “teško” oko 10 mlrd. dolara godišnje.
