Rekordan iznos prikupljenih poreza, počevši od onih neizravnih, pa do onih koji su u nadležnosti entiteta, osim što pokazuju na ekonomski oporavak i bude nadu u pozitivne gospodarske tijekove i u godini koja je pred nama, imat će i veliku ulogu u planiranju rashoda na svim razinama, pri čemu bi se dio novca svakako trebao izdvojiti za krpanje onih deficita iz ranijih godina.
Rast proračuna
Dio će ići u ubrzanje otplate vanjskog duga, a postoji mogućnost i da dio sredstava bude išao i u smjeru značajnijeg povećanja izdvajanja za neke ekonomske procese, počevši od investicija, odnosno kapitalnih izdataka. No, dio sredstava svakako će se morati izdvojiti za saniranje deficita.
- Nažalost, previše je stvorenih obveza koje nisu riješene, a dobrim dijelom idu iz fiskalnih prihoda. Država ima niz neriješenih problema na svim razinama da joj nedostaje sredstava - upozorio je u izjavi za Večernji list Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Mišljenja je kako se bez saniranja svih deficita ne može govoriti o snažnijim investicijama.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix je kazao, govoreći o rekordnim prikupljenim porezima, da bi, s obzirom na to da su prikupljeni veći iznosi poreza, bilo logično da se konačno rastereti gospodarstvo čime bi se dao ogroman stimulans ekonomiji. Hadžić se osvrnuo i na tematiku otplate dugova, kazavši i kako se u idućoj godini može očekivati da Republika Srpska vrati novac u cjelokupnom iznosu koji su dobili preko emisije obveznica na Bečkoj burzi, što će biti vrlo izazovno planirati u idućem proračunu jer, kako je kazao, ekonomija nije ostvarila takav rast da bi se mogao kroz rast poreza osigurati iznos potreban za vraćanje duga.
- Izazovno će biti pronaći barem nove izvore prihoda kako bi se pokrila otplata takvog duga, na što je struka već davno upozoravala - zaključuje Hadžić.
Stavovi struke jasno pokazuju na svu složenost situacije u kojoj se nalazi BiH, no, uvidom u proračune s određenih razina vlasti, vidljiva su i povećanja na nekim kapitalnim stavkama, piše Večernji list. Zahvaljujući dobroj godini u gospodarskom smislu, porastao je i proračun Federacije za ovu godinu, pa je tako njegov iznos premašio 5,5 milijardi KM, što je za 53,8 milijuna KM više nego prošle godine.
Planiran je i rast iznosa kapitalnih transfera i izdataka za nabavu stalnih sredstava. Povećanje od 30 milijuna KM odnosi se na nabavu cjepiva protiv COVID-19. Na razdjelu Federalnog zavoda MIO planirano je povećanje sredstava na transferu za isplatu mirovina u iznosu od 102,3 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu, dok je iznos od 20 milijuna KM usmjeren za nabavu robnih rezervi. Na ovaj bi se način, u slučaju potrebe, moglo reagirati s ciljem stabilizacije rasta cijena životnih namirnica. Kada je pak riječ o kapitalnim transferima, najveći iznos predviđen je za izgradnju autocesta i brzih cesta - 229,3 milijuna KM, piše Vecernji.ba. U kontekstu prometne infrastrukture predviđeno je i pet milijuna za sufinanciranje izgradnje željezničke infrastrukture te šest milijuna za unaprjeđenje zračnog prometa FBiH.
Povrat gospodarstvu
Kada je riječ o državnoj razini, prošla godina je za Upravu za neizravno oporezivanje BiH bila rekordna po iznosu koji je prikupila od neizravnih poreza. Prihodi od neizravnih poreza u 2021. bili su viši od 8,4 milijarde KM i veći su za oko 1,2 milijarde KM ili 16,8 posto nego u godini ranije, a ono što je posebno važno je činjenica da je UNO u 2021. gospodarstvu vratio milijardu i 526 milijuna KM što je za 227 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Veća sredstva od neizravnih poreza znače i više novca u entitetskim proračunima, a dio sredstava zasigurno će pronaći put i do povećanja izdvajanja za brojna aktualna gospodarska pitanja. •
